Anton Dolenc

istaknuti inženjer elektrostrojarstva; 1905-1984

Dr.h.c. Anton Dolenc (Celovec, 15. siječnja 1905. – Zagreb, 3. srpnja 1984.), hrvatski elektrotehnički stručnjak, inženjer elektrostrojarstva i izumitelj slovenskoga podrijetla.
== Životopisi ==
Rođen u Celovcu. U Ljubljani maturirao na humanističkoj gimnaziji u Ljubljani 1923. godine. Četiri godine poslije diplomirao na Tehničkom fakultetu u Ljubljani. Od 1932. zaposlio se kao inženjer u tvrtki "Siemens" d. d. Zagreb. Iste 1932. upraviteljem u istom poduzeću. Dužnost obnaša sve do konca Drugoga svjetskog rata. Honorarni nastavnik na Elektrotehničkom odjelu Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 1939., odlukom Odjela za prosvjetu Banske vlasti Banovine Hrvatske.
Na Tehničkom fakultetu u Zagrebu redoviti profesor od 1946. godine. Prvi dekan tek osnovanoga Elektrotehničkoga fakulteta (1956.). Radio u Ljubljani na Elektrotehničkom fakultetu u Ljubljani (1971. – 74.). Do 1984. direktor i savjetnik u Končaru, prijeratnom Siemensu. Suradnik prof. Tome Bosanca, "čovjeka koji je projektirao najveći generator na svijetu", "oca elektronike" u "Končaru" prof. Zlatka Plenkovića, prof. Zvonimira Sirotića, prof. Vojislava Bege i dr.
Konstruirao generator za elektranu Mariborski otok. Dolenčev generator je bio predložak prema kojemu su poslije izgrađeni još veći, na svijetu poznati generatori. Za izgradnju te centrale odlikovala ga je Vlada FNRJ. Za željezaru Jesenice izgradio motor, najveći u Europi za što je odlikovan. Pokretač hrvatske elektroindustrije i organizator proizvodnje električnih strojeva. U cijeloj bivšoj Jugoslaviji sudjelovao u elektrifikaciji željezara i inih metalurških kombinata. Vodeći stručnjak u cijeloj bivšoj Jugoslaviji na području električnih strojeva, električnih centrala i elektrifikacije željezničkih pruga. Sudjelovao u gradnji velikih električnih generatora i električnih postrojenja. Uspješno povezao znanost i gospodarstvo. Timski je uspješno njegovom zaslugom riješeno pedesetak iz područja elektrostrojarstva i elektroenergetike. Zavod je uspostavio suradnju s Rudarsko-metalurškim kombinatom Zenica, s Metalurškim kombinatom Smederevo, Istarskim ugljenokopima Raša, Slovenskim železarnama itd.
Dolenc je izumio trofazni sinkroni generator s kompaundiranom uzbudom(samouzbudni generator) te posebnu konstrukciju asinkronog motora s četverokutnim statorskim limom. Uveo lakiranu žicu umjesto žice izolirane pamukom u tehnologiju izrade asinkronih motora.
Napisao je udžbenike o transformatorima, asinkronim strojevima, sinkronim strojevima, kolektorskim strojevima i dr.
== Nagrade ==
Dobio brojne nagrade, između kojih se može izdvojiti:
Znanstvena nagrada Republike Hrvatske za životno djelo 1967.
Počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu 1970., naslov doctor honoris causa
Zaslužni profesor Sveučilišta u Ljubljani.
Nagrada vlade FNRJ 1949.
Orden rada II. reda
== Publikacije ==
Drago Ban: 90 godina Zavoda za elektrostrojarstvo i automatizaciju, 1925. – 2015., Sveučilište u Zagrebu, FER, 2015., ISBN 978-953-184-211-2
== Izvori ==

DOLENC, Anton, elektrotehničar (Klagenfurt, Austrija, 15. I. 1905 — Zagreb, 3. VII. 1984). Gimnaziju završio 1923, elektrotehniku diplomirao na Tehničkom fakultetu u Ljubljani 1927. Iste godine zaposlio se kao upravitelj pogona u zagrebačkoj tvornici »Siemens« (danas »Rade Končar«). Kao honorarni nastavnik preuzeo 1939. na zagrebačkom Tehničkom fakultetu kolegije povezane s električnim strojevima i vodstvo Zavoda za elektrostrojarstvo. God. 1946. postao redovitim profesorom na Tehničkom fakultetu, a utemeljenjem Elektrotehničkog fakulteta (1956) njegovim prvim dekanom. — D. je bio pionir domaće elektrotehničke industrije, organizator proizvodnje električnih strojeva i aparata te nositelj i suradnik u projektiranju i gradnji velikih energetskih postrojenja (željezare i elektrane). Mnogo je pridonio osamostaljenju i razvoju tvornice »Rade Končar« i bio tvorac novih tehnoloških rješenja u njoj (npr. izoliranje namota asinkronih strojeva lakiranom žicom). Njegova su originalna rješenja sinkroni strojevi s kompaundiranom samouzbudom za samostalne male pogone i gradnja hidrogeneratora za elektranu »Mariborski otok«, koji je bio prvi tako velik generator u Jugoslaviji i podloga za samostalno konstruiranje i gradnju još većih, svjetski poznatih generatora. Znanstvenim i stručnim radovima surađivao u časopisima i zbornicima (Elektrotehnički vjesnik, 1949; Zbornik sa savjetovanja industrijskih elektroničara, 1956; Zbornik radova JUREMA, 1957; Zbornik Zavoda za elektrostrojarstvo, 1957; Elektrotehnika, 1958). Autor je mnogih elaborata, što ih je sâm ili na čelu grupe suradnika izradio za Zavod za elektrostrojarstvo i druge naslovnike, te projekata koji su najvećim dijelom izvedeni. Pisao je također skripta i udžbenike te surađivao u Tehničkoj enciklopediji LZ u Zagrebu. — Za zasluge u unapređivanju industrije i energetike te odgoju inženjerskih kadrova Sveučilište u Zagrebu dodijelilo mu je naslov doktora honoris causa, ljubljansko Sveučilište naslov zaslužnog profesora, a za životno djelo primio je Nagradu »Nikola Tesla« (1967). DJELA: Transformatori, 1–2. Zagreb 1960–1962, 1987, Ljubljana 1962. — Kolektorski strojevi (suautor B. Jurković). Zagreb 1963, 1966². — Asinhroni strojevi. Zagreb 1967, Ljubljana 1969. — Sinhroni strojevi. Zagreb 1976, 1986.

Dolenc, Anton, hrvatski inženjer elektrostrojarstva slovenskoga podrijetla (Klagenfurt, Austrija, 15. I. 1905 – Zagreb, 3. VII. 1984). Diplomirao 1927. u Ljubljani, radio u tvornici »Siemens« u Zagrebu, od 1945. bio direktor tvornice »Rade Končar«. Na Tehničkom fakultetu u Zagrebu bio redoviti profesor od 1946., nakon osnutka Elektrotehničkoga fakulteta (1956) bio prvi dekan, radio na Elektrotehničkom fakultetu u Ljubljani (1971–74).Izumio je trofazni sinkroni generator s kompaundiranom uzbudom (samouzbudni generator) i posebnu konstrukciju asinkronog motora s četverokutnim statorskim limom. U tehnologiju izrade asinkronih motora uveo lakiranu žicu umjesto žice izolirane pamukom, što je povećalo produktivnost proizvodnje motora. Sudjelovao u gradnji velikih električnih generatora i električnih postrojenja, bio pokretač hrvatske elektroindustrije, organizator proizvodnje električnih strojeva. Konstruirao generator za elektranu Mariborski otok, prema kojemu su poslije izgrađeni još veći, u svijetu poznati generatori. Objavio udžbenike: Transformatori (1961), Asinhroni strojevi (1964), Sinhroni strojevi (1967) i dr. Dobio Nagradu za životno djelo 1967., naslov počasnoga doktora Sveučilišta u Zagrebu 1970., a u Ljubljani naslov zaslužnoga profesora. Citiranje: Dolenc, Anton. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 21.7.2026. . Komentar Unesite komentar Komentar: Potpis: Zatvori Pošalji

u spomen na Antona Dolenca

(doslovno iz odluke: „imenuje se u spo- men na Antona Dolenca“)

Wikipedia Wikidata