August Piazza

sportaš-mačevalac; 1825-1915

August Piazza Autori koji su do sada pisali o mačavanju u Hrvatskoj slažu se da je početak sportskog mačevanja u Zagrebu vezan uz rad talijanskog učitelja mačevanja i časnika Augusta Piazze (Levoča kod Košica, 1825. – Beč, 1915.). Piazza se školovao na Teresianische MilitärAkademie u Bečkom Novom Mjestu, a od 1854. do 1866. službovao je kao časnik u Ljubljani.116 Nakon što je napustio vojsku radio je kao civilni tehničar u Beču, zatim kao upravitelj imanja Brezovica kod Zagreba, a od 1876. do 1900. u katastru u Zagrebu.

Piazza je mačevanje naučio kao učenik i vojni pitomac. Sedam godina nakon dolaska u Zagreb, 1883., Piazza je otvorio privatni mačevalački tečaj u Hrvatskom sokolu, koji je postojao do 1893. godine.118 Čim je naučio hrvatski jezik, uveo je hrvatsku mačevalačku terminologiju koja je već donekle bila u upotrebi među hrvatskim domobranima.119 Godine 1889. počeo je, u svojem stanu u Zagrebu, u Kukovićevoj ulici 18/I (danas ulica Andrije Hebranga) podučavati dvojicu učenika. Bila su to braća Tomislav i Rudolf Vrbanić, kojima su se ubrzo pridružili Nikola Košćec i Franjo Durst. Tri godine kasnije Piazza je otvorio privatnu mačevalačku školu nazvanu „Produkcija u mačevanju“. Škola se nalazila u dvorišnoj prostoriji „Velike kavane“ (danas hotel Dubrovnik).120 Od 1893. do 1900. bio je nastavnik mačevanja u Gornjogradskoj gimnaziji, a predavao je mačevanje i na prvom višesemestralnom tečaju za učitelje gimnastike – Tečaju za švedsku gimnastiku u Zagrebu (1894. – 1896.). 121 Godine 1900. Piazza prestaje s radom i sa suprugom se seli u Beč.

Dana 13. travnja 1893. Piazza je sa svojim učenicima organizirao mačevalačku akademiju na kojoj je sudjelovalo dvanaest učenika. Učenici su bili stari od petnaest do dvadeset godina, a neki od njih učili su mačevanje već treću godinu.122 Akademija je održana na istočnom balkonu gimnastičke dvorane Hrvatski sokol (Trg maršala Tita 6), i prikazano je mačevanje sve od škole (individualni rad s učiteljem), do slobodne borbe. Tom prigodom je prvi put u Zagrebu prikazano sportsko mačevanje. Na tom predstavljanju sportskog mačevanja sabljom najviše su se istaknuli Nikola Košćec, Franjo Durst, Tomislav Vrbanić i Božidar Mažuranić, otac velikoga hrvatskog mačevaoca Vladimira Mažuranića. Nastupu su prisustvovali tadašnji ban dr. Dragutin Khuen Hedervary i predstojnik Odjela za bogoštovlje i nastavu dr. Isidor Kršnjavi.123 Nakon nastupa svi su čestitali izvrsnom Košćecu te mu je Kršnjavi predložio da se posveti mačevanju i ponudio dvogodišnju stipendiju u inozemstvu, uz obavezu da nakon toga deset godina podučava mačevanje u zagrebačkim školama. Košćecov otac nije sinu dao pristanak te je on morao odbiti prijedlog Kršnjavija.124 Dvije godine nakon te prve prezentacije mačevanja, 1895., Piazza je nastupio u Zagrebu sa svoja dvadeset četiri učenika. U razdoblju u kojem je August Piazza djelovao kao učitelj mačevanja u Zagrebu, osnovan je i prvi mačevalački klub u Zagrebu – Hrvatski sport klub, 1894. godine.125 Piazza je poznavao i mačevanje floretom, no predavao je samo mačevanje sabljom, i to austrijsku vojničku školu mačevanja koja se prije svega sastoji od oštrih navala i jakih udaraca. U to vrijeme od mačevalačke opreme rabila se samo maska, rukavica i zaštitni prsluk, koji se navlačio preko obične košulje. Mačevalo se u svakodnevnim cipelama, a zanimljivo je da ni sablje nisu bile ujednačene težine. Svaki se pojedinac služio sabljom koja je odgovarala njegovoj tjelesnoj snazi pa su jači mačevali s težim sabljama.

prema poznatom mačevaocu i sportskom radniku Augustu Piazza

(doslovno iz odluke: „imenuje se, prema poznatom mačevaocu i sportskom radniku Augustu Piazza, u ULICA AUGUSTA PIAZZE“)