Bizovac
naselje kod Valpova/Slavonija
Bizovac je općina u Hrvatskoj. Smještena je u Osječko-baranjskoj županiji.
== Zemljopis ==
Površina: 85,65 km2
Poljoprivredne površine: 6385 ha
Šumske površine: 1451 ha
Bizovac je smješten 18 kilometara zapadno od Osijeka, a devet kilometara južno od Valpova na podravskom cestovno-željezničkom prometnom pravcu Zagreb – Našice – Osijek te je povezan s međunarodnim prometnim pravcima prema Srednjoj Europi i interregionalnim prometnim pravcima prema zapadu Republike Hrvatske, kroz susjednu BiH dalje prema Jadranu i istoku.
== Općinska naselja ==
Bizovac
Brođanci
Cerovac
Cret Bizovački
Habjanovci
Novaki Bizovački
Samatovci
Selci
== Stanovništvo ==
Broj stanovnika (popis 2001.): 4979
Broj kućanstava: 1664
Po popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Bizovac imala je 4979 stanovnika, raspoređenih u 8 naselja:
Bizovac – 2274
Brođanci – 633
Cerovac – 34
Cret Bizovački – 646
Habjanovci – 544
Novaki Bizovački – 211
Samatovci – 616
Selci – 21
=== Nacionalni sastav (2001.) ===
Hrvati – 4853 (97,47)
Srbi – 62 (1,25)
Mađari – 9 (0,18)
Slovaci – 8 (0,16)
Bošnjaci – 6 (0,12)
Nijemci – 4
Slovenci – 3
Crnogorci – 2
Austrijanci – 1
Rumunji – 1
ostali – 1
neopredijeljeni – 26 (0,52)
nepoznato – 3
== Uprava ==
Načelnik: Srećko Vuković
Predsjednik Općinskog vijeća: Milan Kranjčević
== Povijest ==
U pisanim dokumentima spominje se da je 1333. godine Bizovac zajedno s Ladimirevcima u ovom drugom[kojem drugom?] selu imao zajedničku crkvu posvečenu sv. Kuzmi i Damjanu. Srednjovjekovni naziv mjesta bio je Byezafalva u gospoštiji Karaševo i vlasništvo viteškog reda sv. Ivana Jeruzalemskog. Popis Požeškog sanđaka iz 1579. godine donosi zapis o selu Bisofzy s 8 kuća, koje je u vrijeme osmanske vlasti pripadalo kadiluku Osijek i nahiji Karas. Od 1721. godine Bizovac je u posjedu valpovačkog vlastelinstva s 23 domaćinstva. U jednoj staroj crkvenoj listini stoji da se naseljavanje Bizovca na mjestu gdje se danas nalazi izvršilo u razdoblju između 1752. i 1755. godine prisilnim preseljenjem stanovništva s okolnih salaša, koji su se nalazili na mjestima istoimenih njiva današnjeg bizovačkog atara. U popisu stanovništva Bizovca s početka 1737. godine nalazimo starosjedilačka prezimena, koja su se održala do današnjih dana: Bošnjak, Domanovac, Erić, Grlica, Glavaš, Glavašić, Kolarić, Mihaljević, Škarić, Sršić, Sudar i Vuković.
Tijekom 20. stoljeća na prostor Bizovca doseljavali su se ljudi iz nekad siromašnijih krajeva: Like, Dalmacije, BiH i Hrvatskog zagorja u potrazi "trbuhom za kruhom" i plodnom slavonskom zemljom, Dolazeći na ove prostore sa sobom su donosili i folklor i običaje svoga kraja, stvarajući tako zajedno sa starosjediocima, neprocjenjivo multikulturno blago bizovačkog kraja. Između ostalih, do danas žive na ovom prostoru obitelji s prezimenima: Nikšić, Majetić, Bobinac, Rukavina, Lovrinčević, Andabak, Baković, Vrdoljak, Kardum, Jazvo, Jureta, Kordić, Šincek, Čutek i dr.
Župna crkva sv. Mateja apostola i evanđeliste izgrađena je 1802. godine u skromnom barokno-klasicističkom stilu. Crkveni god slavi se 21. rujna. U samom središtu Bizovca nalazi se dvorac valpovačke grofovske obitelji Normann-Prandau, građen u prvoj polovici 19. stoljeća za potrebe činovnika i uprave vlastelinstva, a nakon udaje barunice Marijane Prandau za grofa Konstantina Normanna preuređen je za stanovanje i u gotovo takvom obliku sačuvao se do današnjih dana. Kraljevski poštanski ured otvoren je 1809. godine, prvi mlin izgrađen je 1890. godine, a drugi 1910. godine. Škola u Bizovcu je osnovana 1849. godine.
Nogometni klub i vatrogasno društvo djeluju od 1926., a 1935. godine osnovan je ogranak Seljačke sloge. Već gotovo četiri desetljeća u mjestu djeluje folklorno društvo, koje njeguje izvornu tradicijsku baštinu bizovačkog zavičaja i s jedinstvenom, prepoznatljivom i osebujnom ženskom narodnom nošnjom pronosi ime Bizovca nastupajući na folklornim priredbama u zemlji i inozemstvu.
Tijekom Domovinskog rata, 7. studenog 1991. zrakoplovi JNA su, bez ikakva povoda, oko podneva raketirali Bizovac, točnije Bizovačke toplice, robnu kuću u središtu mjesta i više obiteljskih kuća u Kolodvorskoj ulici. U ovom terorističkom napadu, za koji do danas nitko nije odgovarao, poginulo je 9, a ranjeno 24 mještana. Među poginulima bio je i jedanaestogodišnji dječak.
Zbog blizine grada Osijeka, odlične prometne povezanosti, razvijenog obrta, plodne obradive zemlje, trgovine i turističkih potencijala nakon otkrića ljekovite vode Bizovac postaje privlačan za život mnogima.
== Gospodarstvo ==
Bizovačke toplice – lječilišni i turistički kompleks
Zona malog gospodarstva – Sajmište
== Poznate osobe ==
Stjepan Glavaš, kemičar
Bratoljub Klaić, jezikoslovac, kroatist i prevoditelj
Antun Ulrich, galerist
== Spomenici i znamenitosti ==
Kurija Pradanu-Normann
Župna crkva Sv. Mateja
Bizovačke toplice – izvori Panonskog mora
== Obrazovanje ==
Dječji vrtić Maslačak
Osnovna škola "Bratoljub Klaić"
Dobrovoljno vatrogasno društvo Bizovac
Naselje je od ponovnog uvođenja vojnog roka u Hrvatskoj 2025. određeno za mjesto služenja civilnog roka u civilnoj službi.
== Kultura ==
U mjestu dejuluje kulturno-umjetničko društvo "Bizovac", koje nastavlja tradiciju starijeg matičnog društva "Seljačka sloga" osnovanog 1968. godine.
== Sport ==
NK BSK Termia Bizovac
== Izvori ==
== Vanjske poveznice ==
Službena stranica Općine Bizovac
Turistička zajednica Općine Bizovac