Blaž Lorković

utemeljitelj hrvatske političke ekonomije; 1839-1892

Blaž Lorković (Novigrad na Dobri, 29. siječnja 1839. – Zagreb, 17. veljače 1892.), ekonomist, pravnik, kulturni i politički djelatnik, utemeljitelj hrvatske političke ekonomije.
== Životopis ==
Rođen je u Novigradu na Dobri pokraj Karlovca 29. siječnja 1839. u seljačkoj obitelji kao jedino dijete Pavla i Julke Lorković. 1851. odlazi na Školovanje u Varaždinsku gimnaziju, gdje se posebno isticao, a 1854. uz pomoć i nagovor svog ujaka, župnika u selu Rasinje nedaleko od Koprivnice premješta u Zagreb. U Zagrebu je bio smješten u biskupskom sirotištu. Nakon završteka gimnazijskog školovanja u listopadu 1857. Lorković stupa u klerikat i odlazi u nadbiskupsko sjemenište, opredjelivši se za svećenički poziv kako bi udovoljio roditeljima i ujaku. Tijekom boravka u sjemeništu uređivao je neke književne listove, i borio se protiv germanizacije. Od sjemeništa se oprostio 17. veljače 1862. U listopadu 1863. upisuje se, kao redoviti slušatelj, na Pravoslovnu akademiju u Zagrebu (Pravni fakultet). Sve ispite položio je u roku i s odličnim uspjehom. Lorković u srpnju 1867. uspješno završava svoj četverogodišnji studij pravnih znanosti.
16. prosinca 1871. postaje namjesnim učiteljem na Kraljevskoj pravoslovnoj akademiji. Beletristički rad zamjenjuje znanstvenim i pedagoškim na Pravoslovnoj akademiji i stručnim udruženjima.
Najznačajnije Lorkovićevo znanstveno djelo je Počela političke ekonomije ili nauke obćega gospodarstva kojeg je objavila Matica hrvatska 1889. godine u okviru serije publikacija namijenjenih hrvatskim trgovcima.
Književne je radove objavljivao u tadašnjim najvažnijim hrvatskim književnim časopisima Vienac, Naše gore list.
== Djela ==
=== Znanstvena djela ===
Počela političke ekonomije ili nauke obćega gospodarstva - najvažnije Lorkovićevo djelo
Razgovori o narodnom gospodarstvu
Razgovori o narodnom gospodarstvu. Po francezkom od J. J. Rapeta. Naklada "Matice Hrvatske". Zagreb, 1880.
referat Kakvo bijaše gospodarsko stanje Hrvatske u 18. stoljeću, kakove su narodno-gospodarske ideje tada vladale i kakvi bijahu zastupnici tih ideja
referat Sadanje stanje gospodarske nauke
=== Književnost ===
Ljubav i vjernost (pripovijetka),
Nekoliko tajnih listića (pripovijetka),
Sliepac (novela),
Nevjera (pripovijetka),
Putne sgode i nesgode (putopis),
Ples (novela),
Pod kruškom (noveleta),
Iznimke (pripovijetka),
Posrednik (pripovijetka),
Pisanice (pripovijetka),
Prekasno (pripovijetka),
Kažnjena taština".
Mejdan na moru (novela),
Izpoviest (roman),
Otac i kći (pripovijetka),
Prošlost i sadašnjost,
Hrvati i Srbi (publicističko-politički članak).
== Nagrade ==
1879.: Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića, za djelo Razgovori o narodnom gospodarstvu. Po francezkom od J. J. Rapeta.
1883.: Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića, za djelo Žena u družtvu i u kući.
== Izvori ==
Blaž Lorković (1839-1892), životopis, pravo.unizg.hr

LORKOVIĆ, Blaž, ekonomski pisac, pravnik i prozaik (Jarče Polje kraj Novigrada na Dobri, 29. I. 1839 — Zagreb, 17. II. 1892). U Zagrebu maturirao u klasičnoj gimnaziji 1863. i završio pravni studij 1866, u Grazu doktorirao rigorozom 1871. Na Pravoslovnoj akademiji (Pravoslovni i državoslovni fakultet od 1874) u Zagrebu imenovan je 1871. namjesnim učiteljem nacionalne ekonomije, financijalne znanosti i financijalnoga zakonoslovlja, 1873. izvanrednim i 1874. redovitim profesorom; dekan Fakulteta 1876–77. i 1885–86, rektor Zagrebačkoga sveučilišta 1883–84. Bio je pristaša reformnih nastojanja bana I. Mažuranića, član Narodne stranke i 1875–78. zastupnik u Hrvatskom saboru (1880. prešao u Neodvisnu narodnu stranku); kao gradski zastupnik 1881–85. zaslužan za preustroj uprave i izradbu novoga gradskoga statuta. Navlastito je proučavao razvoj europskih ekonomskih doktrina i analizirao svjetske gospodarske, političke i društvene prilike promičući očuvanje hrvatskoga nacionalnoga i kulturnoga identiteta, političke probitke te gospodarsko prosvjećivanje i napredak. U knjizi Počela političke ekonomije (1889), koja se drži prvim modernim hrvatskim priručnikom političke ekonomije, prikazao je glavne sastavnice gospodarskoga sustava, dao smjernice za gospodarenje na načelima slobodnoga poduzetništva, povijesni pregled političke ekonomije i iscrpnu znanstvenu i stručnu literaturu te pridonio razvoju hrvatskoga gospodarskoga nazivlja. U raspravi Kakovo bijaše gospodarsko stanje Hrvatske u XVIII. stoljeću (Pozor, 1883, 242) predstavio je poglavito djelovanje N. Škrlca Lomničkoga, a u radu Sadanje stanje gospodarske nauke (Rad JAZU, 1891, 103) kritički obradio pojedine škole političke ekonomije u XVIII. i XIX. st.; surađivao u periodicima Arkiv za povjestnicu jugoslavensku (1863), Naše gore list (1865–66; urednik 1861–66), Narodne novine (1873), Vienac (1873, 1875, 1879, 1881, 1891), Trgovački viestnik (1879), Dragoljub (kalendar, 1882). Prijevodima i preradbama djela s francuskoga i njemačkoga (J. J. Rapet, Razgovori o narodnom gospodarstvu. Zagreb 1880; L. von Stein, Žena u kući i u družtvu. Zagreb 1883), raspravama te javnim predavanjima popularizirao je ekonomsku znanost i skretao pozornost na gospodarsko-društvena pitanja. Suutemeljitelj je 1875, tajnik 1875–83. i počasni član 1884. Pravničkoga društva te urednik Mjesečnika Pravničkoga družtva u Zagrebu 1875–91 (1877–80. suurednik). Zapisci predavanja studentima tiskani su pod naslovom Politička ekonomija (Zagreb 1995), a njegov dnevnik, kojim se služio F. Vrbanić, zagubljen je. Bio je redoviti član JAZU od 1890. Od 1995. u RH se dodjeljuje odličje Red Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića za osobite zasluge u gospodarstvu, a o 100. obljetnici smrti izdana je poštanska marka s njegovim likom. — Pjesmama se javio 1856–57. kao urednik poučnoga zabavnoga lista Smilje. U protorealističkim novelama s temama iz suvremenoga života kritički se postavio prema mentalitetu i moralu neprosvijećenoga građanstva (Nevjera za vjeru. Naše gore list, 1861, 8–15, 21–24; Sliepac. Glasonoša, 1862, 1–7; Otčevi griesi. Dragoljub, 1867, 28–33; Kažnjena taština. Vienac, 1872, 42–45), u putopisnoj prozi Putne sgode i nesgode (Naše gore list, 1865, 1–9) komentirao nepovoljne socijalne prilike na selu te u šaljivu tonu opisao zgode s pješačenja po Hrvatskom zagorju. U romanu Izpoviest (Dragoljub, 1868, 26–37), služeći se podatcima o A. Nemčiću, autentičnu biografsku građu iznio je u epistolarnoj formi s više pošiljatelja i primatelja, stvorivši u hrvatskoj književnosti prvi roman s multiperspektivnim pripovijedanjem. U mozaičnoj pripovjednoj konstrukciji s potankim prikazom duševne drame glavnoga lika posredno je opisan društveni kontekst 1840-ih te krug iliraca kojemu je Nemčić pripadao. Napisan prema goetheovskom romanesknom uzoru i portretu romantičkoga junaka, zahvaljujući uspjelu romansiranju faktografske građe Izpoviest je najbolji hrvatski roman prije A. Šenoe (K. Nemec). Književnim prilozima surađivao i u kalendaru Dragoljub (1863–64) te Viencu (1869–70, 1872). Potpisivao se B. L., B. L-ć., Bl. L. i L. DJELA: Počela političke ekonomije ili nauke obćega gospodarstva. Zagreb 1889 (pretisak 1993). — Izbori iz djela. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 33. Zagreb 1969, 321–372. — Izabrana djela. Stoljeća hrvatske književnosti. Zagreb 2002, 31–190.

Lorković, Blaž, hrvatski pravnik i ekonomist (Novigrad na Dobri, 29. I. 1839 – Zagreb, 17. II. 1892). Pravo studirao u Zagrebu i Grazu, gdje je 1871. i doktorirao. Profesor političke ekonomije i financijskih znanosti na Pravoslovnoj akademiji, poslije Pravnom fakultetu u Zagrebu (1871–92). Dekan Pravnoga fakulteta (1876–77., 1885–86), rektor Sveučilišta u Zagrebu (1883–84), član JAZU. Najistaknutiji hrvatski ekonomski pisac XIX. stoljeća, popularizator ekonomskih znanosti i analitičar svjetskih gospodarskih problema i teorija. Prvi radovi bili su mu slobodni prijevodi stranih djela, prilagođeni i ilustrirani domaćim prilikama i primjerima (Razgovori o narodnom gospodarstvu, 1880; Žena u kući i u družtvu, 1883). U nastupnom rektorskom govoru 1883. prikazao je gospodarsko stanje Hrvatske u XVIII. stoljeću te glavna dostignuća, ideje i vodeće hrvatske ekonomske mislioce toga doba. God. 1889. objavio je svoje najznačajnije djelo Počela političke ekonomije ili nauke obćeg gospodarstva, u kojem je sustavno izložio ekonomska načela prema stranim uzorima i prema suvremenom stanju ekonomskih znanosti u Europi. Lorkovićevo posljednje djelo Sadanje stanje gospodarske nauke, prikaz suvremenih tendencija općeg razvoja ekonomskih znanosti, objavljeno je u Radu JAZU (1891). Bavio se i književnim radom. U časopisima je objavljivao novele s građom iz suvremenoga života, epistolarni roman o životu A. Nemčića Ispovijest (Dragoljub, 1868), koji pripada početcima romana u novijoj hrvatskoj književnosti, putopise, feljtone i biografske članke. Citiranje: Lorković, Blaž. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 21.7.2026. . Komentar Unesite komentar Komentar: Potpis: Zatvori Pošalji

u spomen na književnika Blaža Lorkovića

(doslovno iz odluke: „preimenuje se u spomen na knji- ževnika Bla- ža Lorkovića i dobiva naziv“)

Wikipedia Wikidata