Dane Gruber

povjesničar; 1856-1927

Dane Gruber (Senj, 17. lipnja 1856. – Zagreb, 21. ožujka 1927.) bio je hrvatski povjesničar.
== Životopis ==
Rođen u Senju 1856. U rodnom mjestu završio gimnaziju, u Zagrebu diplomirao i doktorirao zemljopis i povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1875. do 1879. asistent je arheološkog odsjeka zagrebačkoga Zemaljskog muzeja (Narodnog muzeja) još kao student. Za srednjoškolskog profesora položio je državni ispit 1879., a nadopunio 1881. godine. Potom predaje po dvije godine po gimnazijama u Bjelovaru i Zagrebu, zatim u Požegi u kojoj ostaje 13 godina, a nakon 1895. opet predaje u Zagrebu sve do 1910. godine. U međuvremenu je 1902. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu habilitirao za privatnog docenta hrvatske povijesti u doba narodne dinastije. Naslov izvanrednoga sveučilišnog profesora stekao je god. 1909. te je 1910. otišao na Fakultet. Umirovljen je 1916., no 1919. imenovan je za honorarnog docenta hrvatske povijesti, pa je 1920. reaktiviran kao srednjoškolski nastavnik. Srednjoškolski ravnatelj od 1921. i dalje je predavao na Fakultetu. Umro je u Zagrebu 1927. godine.
Istraživao anžuvinsko razdoblje hrvatske povijesti, nepotpuno riješenim pitanjima iz hrvatske povijesti do 12. st., poviješću Dukljansko-barske i Dubrovačke nadbiskupije te razdobljem protuturskih borba. Doticao se i tema davnih Slavena i njihove pradomovine te smještenja Hrvata u novoj postojbini poslije seobe.
Radove, ocjene, prikaze i članke objavio u Viencu, Ljetopisu JAZU, Agramer Tagblattu, beogradskom Bratimstvu, cetinjskom Glasu Crnogoraca, Glasu Matice hrvatske, Hrvatskoj, Hrvatskom dnevniku, Hrvatskom domu, Hrvatskom učitelju, Hrvatskom kolu, Obzoru, Smotri dalmatinskoj, Sriemskom Hrvatu i drugima listovima. Istaknuti Gruberovi radovi su Povijest Istre u kojoj je Gruber cjelovito prikazao njenu povijest, uz dopunu o hrvatskom narodnom preporodu koju je napisao Vjekoslav Spinčić, zatim manji sintezni povijesni radovi Hrvatska za vrijeme narodnih vladara od doseljenja do 1102., Hrvatska u vrijeme Anžuvinaca od godine 1301. do 1381. te Pregled povijesti Bosne i Pregled povijest Istre. Dio navedenih djela napisani su za djelo Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925.
Izvanredni član JAZU, član DHK i Matice hrvatske. U JAZU je član dopisnik od 1901. godine, a od 12. prosinca 1901. godine i pravim članom u Akademiji historičko-filologičkom razredu.
== Izvori ==
== Vanjske poveznice ==
Digitalizirana djela, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

GRUBER, Dane, povjesničar (Senj, 17. VI. 1856 — Zagreb, 21. III. 1927). U Senju završio gimnaziju 1874, zemljopis i povijest diplomirao 1878. te 1889. doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. God. 1875–79. asistent je arheološkog odsjeka zagrebačkoga Zemaljskog muzeja, zatim gimnazijski profesor u Bjelovaru 1879–81, Zagrebu 1881–82, Požegi 1882–95. i ponovno u Zagrebu 1895–1910. Za privatnog docenta hrvatske povijesti u doba narodne dinastije habilitirao se 1902. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. God. 1909. podijeljen mu je naslov izvanrednoga sveučilišnog profesora i on 1910. prelazi na Fakultet. God. 1916. je umirovljen, 1919. imenovan honorarnim docentom hrvatske povijesti, 1920. reaktiviran kao srednjoškolski nastavnik i 1921. imenovan srednjoškolskim ravnateljem, ali i dalje predaje na Fakultetu. Težište njegova istraživanja bilo je na anžuvinskom razdoblju hrvatske povijesti: Borba Ludovika I. s Mlečanima za Dalmaciju 1348–1358 (Rad JAZU, 1903, 152), Dalmacija za Ludovika I. 1358–1382 (Ibid., 1906, 166; 1907, 168 i 170). Bavio se i nepotpuno riješenim pitanjima iz hrvatske povijesti do XII. st., poviješću Dukljansko-barske i Dubrovačke nadbiskupije do pol. XIII. st. (Vjestnik Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga zemaljskog arkiva, 1912–13) te razdobljem protuturskih borba. Rezultate je objavljivao u časopisima i zbornicima Vienac (1878, 1882–83, 1894, 1896–98, 1900–02), Narodni koledar (1879), Izvješća o Kr. velikoj gimnaziji u Požegi (1882–83, 1885–88), Nastavni vjesnik (1893–96, 1898, 1900–01, 1905, 1907–11, 1913–14, 1919–26), Prosvjeta (1901, 1903–08), Vjestnik Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog zemaljskog arkiva (1901, 1903, 1905, 1908–09, 1911, 1917–18, 1925), Ljetopis JAZU (1905, 20), Savremenik (1906, 1908–09, 1918–19), Bulićev zbornik (Zagreb—Split 1924), Zbornik kralja Tomislava (Zagreb 1925). Ocjene i prikaze te povijesne članke objavljivao je u nizu novina i revija: Agramer Tagblatt, Bratimstvo (Beograd), Glas Crnogoraca (Cetinje), Glas Matice hrvatske, Hrvatska, Hrvatski dnevnik, Hrvatski dom, Hrvatski učitelj, Hrvatsko kolo, Jutarnji list, Narodne novine, Narodnost, Naše jedinstvo, Obćinski glasnik, Obzor, Omladina, Pobratim, Slobodna tribuna, Smotra dalmatinska, Sriemski Hrvat, Südslavische Revue, Trgovinski glasnik (Beograd). Od njegovih radova, uz Povijest Istre, u kojoj je dao cjelovit prikaz njezine povijesti s dopunom o hrvatskom narodnom preporodu iz pera V. Spinčića, valja spomenuti manje sinteze Hrvatska za vrijeme narodnih vladara od doseljenja do 1102, zatim Hrvatska u vrijeme Anžuvinaca od godine 1301. do 1381. te Pregled povijesti Bosne i Pregled povijest Istre što ih je napisao za ediciju Znameniti i zaslužni Hrvati (Zagreb 1925). Bio je izvanredni član JAZU, član DHK i MH. DJELA: Borba Hrvata sa Turci od pada Sigeta do mira žitva-dorožkoga 1566–1606. Zagreb 1879. — Nelipić, knez cetinski i kninski. Zagreb 1886. — Vojevanje Ljudevita I. u Dalmaciji sa hrvatskimi velmožami i sa Mletčani od početka njegova vladanja pa do osamgodišnjega primirja sa Mletčani (1342–1348). Požega 1888. — Povijest Istre (suautor V. Spinčić). Zagreb 1924 (pretisak 1987).

Gruber, Dane, hrvatski povjesničar (Senj, 17. VI. 1856 – Zagreb, 21. III. 1927). Studirao povijest i zemljopis na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1874–78), a doktorirao 1889. Radio kao asistent arheološkog odsjeka zagrebačkoga Zemaljskog muzeja (1875–79), gimnazijski profesor u Bjelovaru, Zagrebu i Požegi (1879–1910), a od 1910. na Filozofskom fakultetu, gdje se 1902. habilitirao za privatnog docenta, potom bio izvanredni profesor od 1909., a umirovljen 1916. God. 1919. imenovan honorarnim docentom, 1920. ponovno je gimnazijski profesor te srednjoškolski ravnatelj 1921–24/25. Od 1927. redoviti član JAZU. Glavna djela: Borba Hrvata sa Turci: od pada Sigeta do mira Žitva-Doroškoga: 1566–1606 (1879), Vojevanje Ljudevita I. u Dalmaciji sa hrvatskimi velmožami i sa Mletčani od početka njegova vladanja pa do osamgodišnjega primirja sa Mletčani: 1342–1348 (1888) i Povijest Istre (1924). Citiranje: Gruber, Dane. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 21.7.2026. . Komentar Unesite komentar Komentar: Potpis: Zatvori Pošalji

u spomen na sveučilišnog profesora Danu Grubera

(doslovno iz odluke: „preimenuje se u spomen na sveučilišnog profesora Danu Grubera i dobiva naziv:“)

Wikipedia Wikidata