Divko Budak

antifašist; 1897-1941

Divko Budak (Karlobag, 24. veljače 1897. – Logor Kerestinec, 14. srpnja 1941.) bio je hrvatski antifašist, sudionik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.
== Životopis ==
Rođen je 24. veljače 1897. u Karlobagu. Poslije završene osnovne škole u rodnom mjestu, gimnaziju je završio u Sušaku, a Trgovačku školu u Ljubljani. Godine 1919., pristupio je revolucionarnom radničkom pokretu. Politički aktivan postao je pred prve parlamentarne izbore 1920. za Ustavotvornu skupštinu Kraljevine SHS. Godine 1921., postao je član Komunističke partije Jugoslavije.
Od 1927. do 1932., živio je u Perušiću, gdje je otvorio malu trgovačku radnju. U to vrijeme rukovodio je ilegalnim partijskim radom u tom mjestu i utjecao na stvaranje i rad partijskih organizacija u cijeloj Lici, a naročito u Gospiću i u Hrvatskom primorju. Pošto se ga je policija uskoro otkrila, prešao je u Zagreb, gdje je nastavio rad u sindikalnom pokretu, u Savezu privatnih namještenika i u Savezu bankarskih činovnika. Godine 1934., postao je član Mjesnog komiteta KPJ u Zagrebu. Sljedeće godine prešao je u ilegalnost. Zbog opasnosti da bude uhićen, 1936. godine, po zadatku KPJ otišao je u inozemstvo. Zadržao se u Pragu i Parizu, gdje je radio na organiziranju pomoći borbi Španjolske republike protiv postrojbi generala Franca.
Odmah poslije povratka u Jugoslaviju, 1939. godine, bio je uhićen i poslije tri mjeseca mučenja pušten iz istražnog zatvora. Poslije toga je nastavio partijski rad u Zagrebu. Dana 31. ožujka 1941., zajedno s velikom grupom komunista i revolucionara, uhitila ga je policija Banovine Hrvatske i zatvorila u logor Kerestinec. Nakon osnutka Nezavisne Države Hrvatske, logor je predan u ruke ustaša. Divko je bio jedan od organizatora proboja iz logora, koji je izvršen 9. srpnja. Ustaše su ga ubrzo uhvatili i strijeljali 14. srpnja 1941. u Kerestincu.
Ukazom predsjednika Federativne Narodne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita, 24. srpnja 1953. godine, proglašen je za narodnog heroja.
Njegov sin Slobodan Budak bio je pravnik i aktivist za ljudska prava.
== Izvori ==
== Literatura ==
Narodni heroji Jugoslavije. „Mladost”, Beograd 1975. godina.ž

BUDAK, Divko, narodni heroj (Karlobag, 24. II 1897 — Dotrščina kod Zagreba, 17. VII 1941). Osnovnu školu i gimnaziju polazio u Senju i Sušaku, a Trgovačku akademiju u Ljubljani. Od 1915. do raspada Austro-Ugarske je u vojsci. U radničkom pokretu sudjeluje od 1919. God. 1921. dolazi u Zagreb i ulazi u Savez privatnih namještenika. Zapažen u radu u sindikatima i posebno u akciji za pomoć gladnima u Rusiji, pa je iste godine primljen u KPJ. Od svibnja 1932. politički djeluje u Lici i Hrvatskom primorju, odakle se povremeno javlja člancima u Borbi, a od listopada 1932. ponovno je u Zagrebu, gdje je vrlo aktivan u sindikalnom pokretu, a napose u SBOTIČ-u. Od 1935. član je MK KPJ Zagreba. Nakon policijske provale 1935. povlači se u ilegalnost, a 1936, zbog opasnosti od hapšenja, po nalogu partijskog rukovodstva napušta zemlju, te djeluje u Beču, Pragu i Parizu. Posebno se ističe u organiziranju pomoći Španjolskoj Republici. U zemlju se vraća 1939, ali je odmah uhapšen i predan Državnom sudu za zaštitu države, no zbog nedostatka dokaza nakon tri mjeseca pušten je na slobodu. Ponovno je zatvoren s većom grupom komunista 31. III 1941. i ubrzo predan ustaškim vlastima, koje su ga internirale u logor Kerestinec, gdje je jedan od najaktivnijih partijskih radnika. Sudjelovao je u organiziranju neuspjelog bijega komunista iz logora noću 13/14. VII 1941. U borbi s ustaškom potjerom kod sela Obrež ranjen je i strijeljan u grupi s još 44 bjegunca iz Kerestinca. Narodnim herojem proglašen je 1953. LIT.: Narodni heroji Jugoslavije, 1. Beograd 1975. — J. Broz Tito: Sabrana djela, 2. Beograd 1977; 10, 1980. — Građa za povijest narodnooslobodilačke borbe u sjeverozapadnoj Hrvatskoj 1941–1945, 1. Zagreb 1981. — Trgovinski radnici Hrvatske u klasnom sindikalnom pokretu 1919–1941. Zagreb 1981, 230–231. — I. Jelić: Tragedija u Kerestincu. Zagreb 1986.

Wikipedia Wikidata