Dragutin Albrecht

tiskar, osnivač prvoga hrvatskog litografskog zavoda; 1824 - 1887

Dragutin (Carl) Albrecht (Gera, 23. srpnja 1824. - Zagreb, 26. veljače 1887.), hrvatski litograf i tiskar, osnivač prvoga hrvatskog litografskog zavoda.
== Životopis ==
Litografski i tiskarski zanat izučio je u rodnom gradu, a od 1843. do 1851. radio u Varaždinu u litografiji Josipa Platzera. Godine 1851. oženio se njegovom kćerkom Anom te u miraz dobio litografski tijesak. U Zagreb je je došao 1851. i osnovao prvu litografsku radionicu koja je do 1868. službeno bila u vlasništvu J. Platzera i radila pod imenom Platzer i ortak i Platzer & Co. Nakon smrti supruge Ane 1853., oženio se Franjicom Spiller, s čijim je mirazom 1857. osnovao tiskaru, stereotipiju, drvoreznicu i litografiju. Zajedno s Hinkom Fiedlerom 1865. kupio je knjižaru Lavoslava Župana, a 1874. dio materijala tiskare Ljudevita Gaja. Knjižara je 1875. imenovana Kraljevskom hrvatskom sveučilišnom knjižarom F. Župana. Od 1876. bilo joj je povjereno raspačavanje izdanja JAZU, a Albrechtu tiskanje.
Albrecht je izrađivao široku paletu proizvoda: diplome, reklamne objave, kazališne plakate, plesne redove, vedute, portrete, ilustracije za prirodoznanstvena i povijesna djela. Posebno se ističu planovi grada Zagreba iz 1864., 1878. i 1889. Izdavao je list Domobran (1864. – 1866.), a tiskao je i druga periodička izdanja: kalendar Dragoljub (1862. – 1908.), Književnik (1864. – 1866.), Svijet (I. Vončine, 1866.), Hervat (1868. – 1869.), Kukuljevićev Arkiv IX–XII, Vienac (1869. – 1871.), Hrvatski svjetozor (1877. – 1878.), ilustrirane časopise Hrvatska lipa (1875.) i Hrvatska vila (1882. – 1884). Tiskao je i luksuzno izdanje Mažuranićeva spjeva Smrt Smail-age Čengića s ilustracijama V. Katzlera 1876., Šenoin Vijenac hrvatskog pjesništva 1878.; Vrazove Izabrane pjesme 1880. Radionica je bila nagrađena mnogim priznanjima i odlikovanjima: I. gospodarska izložba 1864., izložba učila 1871. u Zagrebu, međunarodne izložba u Beču 1873., u Budimpešti 1873., 1878., 1885., u Trstu 1882., te na Milenijskoj izložbi 1896. u Budimpešti.
Nakon Dragutinove smrti tiskaru su vodili supruga Franjica, sin Dragutin i tiskar Dragutin Hauptfeld, a nakon njih tiskara je mijenjala zakupnike i vlasnike, da bi s radom prestala 1947.
== Izvori ==
== Vanjske poveznice ==
Dragutin Albrecht Hrvatska tehnička enciklopedija

ALBRECHT, Dragutin (Carl), litograf i tiskar (Gera, DR Njemačka, 23. VII 1824 — Zagreb, 26. II 1887). Litografski i tiskarski zanat izučio je u rodnom gradu, a zatim je (1843–1851) radio u Varaždinu u litografiji Josipa Platzera. God. 1851. oženio se njegovom kćerkom Anom (iz tog je braka sin Dragutin). Dobivši u miraz litografski tijesak, došao je 1851. u Zagreb i osnovao prvu litografsku radionicu za koju je dozvolu zatražio 1859. Do 1868. ona je službeno bila u vlasništvu J. Platzera i radila pod imenom Platzer i ortak i Platzer & Co. (Kazališna ul. 168, danas Demetrova 15). Nakon Anine smrti 1853, A. se oženio Franjicom Spiller, s kojom je imao sina i tri kćeri. S njezinim mirazom osnovao je 1857. tiskaru (nalazila se u Dugoj ul. 278, danas Pavla Radića 32). Kad je kuća bila porušena, uredio je tiskaru, stereotipiju, drvoreznicu i litografiju u Dugoj ul. 281. God. 1865. kupio je s Hinkom Fiedlerom knjižaru Lavoslava Župana, a 1874. dio materijala Gajeve tiskare, koji je kao posebni odjel bio pohranjen u njegovu poduzeću. Knjižara je 1875. imenovana Kraljevskom hrvatskom sveučilišnom knjižarom F. Župana; 1876. bilo joj je povjereno raspačavanje izdanja JAZU, a Albrechtu tiskanje. Služila je i kao izložbeni prostor (izlagali: N. Mašić, I. Rendić, I. Kršnjavi i dr.), Albrecht je, kao i njegova prva žena Ana, bio odličan litografski crtač te član Društva umjetnosti. Nakon njegove smrti vlasnica je Franjica Albrecht, a poduzeće vode sin Dragutin i tiskar Dragutin Hauptfeld. God. 1896–1905. zakupio je poduzeće faktor Josip Wittasek, pa se ono naziva Tiskara i litografija C. Albrecht (Josip Wittasek). God. 1905–1906. vode ga zakupnici Mile Maravić i Mirko Dečak pod imenom C. Albrecht (Maravić i Dečak); 1906–1910. vodi ga vlasnica, zatim unuk J. Platzera Stjepan, a od 1920. Dragutin Šrepel. Franjica umire 1925, a 1929. tiskaru kupuje Petar Acinger i vodi je pod imenom C. Albrecht (Petar Acinger) do 1947, kad je prestala raditi. — Po razini grafičke izvedbe A. je mogao podmiriti sve vrste narudžaba; 1855–1858. imao je vrsnog suradnika Juliusa Hühna. Izrađivao je diplome, reklamne objave, trgovačke vinjete, kazališne plakate, plesne redove, vedute, portrete, ilustracije za prirodoznanstvena i povijesna djela, a preciznom izvedbom ističu se planovi grada Zagreba iz 1864, 1878. i 1889. Mnoge radove signirao je on sâm, zatim L. Hochbaum i D. Peinlich. U knjižnim ukrasima djela Albrechtove radionice slijede stilove od neobaroka do secesije s izraženim biljegom litografskog pristupa opremi (među ostalim Album Uspomenica na prvu dalmatinsko-hrvatsko-slavonsku izložbu… u Zagrebu 1864, Slob. i kr. zem. glavni grad Zagreb od godine 1892. do godine 1902. i dr.). Bio je izdavač lista Domobran (1864–1866), a tiskao je i druga periodička izdanja: kalendar Dragoljub (1862–1908), Književnik (1864–1866), Svijet (I. Vončine, 1866), Hervat (1868–1869), Kukuljevićev Arkiv IX–XII, Vienac (1869–1871), Hrvatski svjetozor (1877–1878), ilustrirane časopise Hrvatska lipa (1875) i Hrvatska vila (1882–1884). Iz tiskare A. izišlo je više djela važnih za opremu knjige, među ostalim luksuzno izdanje Mažuranićeva spjeva Smrt Smail-age Čengića s ilustracijama V. Katzlera 1876; Šenoin Vijenac hrvatskog pjesništva, 1878; Vrazove Izabrane pjesme, 1880. i dr. Za litografske i knjigotiskarske radove njegova je radionica dobila odlikovanja i priznanja na I gospodarskoj izložbi 1864, na izložbi učila 1871. u Zagrebu, na međunarodnoj izložbi u Beču 1873, u Budimpešti 1873, 1878, 1885, u Trstu 1882. te na Milenijskoj izložbi 1896. u Budimpešti. LIT.: (Nekrolozi): Napredak, 28(1887) 8, str. 126–127; Obzor, 17(1887) 47, str. 3; Smotra, 1(1887) 2, str. 120. — Devedesetogodišnjica Platzerove knjigotiskare u Varaždinu. Naše pravice, 7(1910) br. 33, 34, 37, 40, 41. — Vjekoslav Klaić: Knjižarstvo u Hrvata. Zagreb 1922. — Ivo Kugli: Najstarija Srpsko-hrvatska knjižara 1795–1924. Knjižarski glasnik, 4(1924) 10, str. 4–5. — Stjepan Platzer: Izum i razvoj štamparstva u Hrvata. Grafička revija, 8(1930) 9/10, str. 151–164. — E. Molinari i D. Metzner: Počeci i razvitak litografije u Jugoslaviji. Grafička revija, 10(1932–36) 3, str. 68–79. — Jakov Keimel: Spomen-knjiga o djelovanju tipografske odnosno grafičke organizacije u Zagrebu. Zagreb 1940.

Albrecht [a'lbreht], Dragutin (Carl), hrvatski litograf i tiskar, osnivač prvoga hrvatskog litografskog zavoda (Gera, Njemačka, 23. VII. 1824 – Zagreb, 26. II. 1887). Rad započeo u litografiji budućega tasta Josipa Platzera u Varaždinu 1843., a 1851. prenosi litografiju u Zagreb te 1858. uz nju osniva i knjigotiskarsku radionicu. Godine 1864. kupuje ostatak tiskare Ljudevita Gaja i potom, s Hinkom Fiedlerom, knjižaru Lavoslava Župana (1865). Tiskanje i naklada izdanja JAZU povjerena mu je 1876. Izdavao list Domobran (1864–66) te tiskao periodičke publikacije Dragoljub (1862–87), Književnik (1864–66), Svijet (1866), Hrvat (1868–69), Vijenac (1869–71) i dr. Objavio luksuzno izdanje Mažuranićeva djela Smrt Smail-age Čengijića s ilustracijama V. Katzlera (1876), a preciznom izradbom ističu se njegova izdanja planova Zagreba iz 1864., 1878. i 1889. Njegovu radionicu za litografske i knjigotiskarske radove nagrađuju na I. gospodarskoj izložbi 1864. i Izložbi učila 1871. u Zagrebu, zatim na izložbama u Beču (1873), Budimpešti (1873., 1878., 1885), Trstu (1882), kao i na Milenijskoj izložbi 1896. u Budimpešti. Ona u ukrasima slijedi stilove od neobaroka do secesije. Albrecht je knjigotiskarsku vještinu doveo na vrhunsku razinu onoga doba. Tiskara s njegovim imenom radila je do 1947. Citiranje: Albrecht, Dragutin. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 21.7.2026. . Komentar Unesite komentar Komentar: Potpis: Zatvori Pošalji

Wikipedia Wikidata