Dubrava
prema imenu gradskog predjela
Dubrava je gradsko naselje koji se nalazi na krajnjem istočnom dijelu Zagreba. Smješteno je istočno od Maksimirske šume, a zapadno od Sesveta. Po ustrojstvu Grada Zagreba iz 1999. dijeli se na Gornju i Donju Dubravu.
Kroz Dubravu prolazi istoimena avenija. Poštanski broj je 10040.
Godine 2025. u Dubravi se nalazilo osam imenovanih gradskih parkova i pet park-šuma (među njima Grad mladih), kao i dio Parka prirode Medvednica.
== Ime ==
Naselje Dubrava nastaje na prostoru njegova današnjeg šireg središnjeg dijela (sjeverno i južno od ulice Dubrava) koji je bio nenastanjen i obrastao šumom. Teorija o imenu naselja nalaže da se ono stoga nazvalo prema arhaičnome nazivu za hrast – »dub«.[nedostaje izvor]
== Zemljopis ==
Donja Dubrava nalazi se na krajnjem istočnom dijelu grada Zagreba, na dodiru s područjem naselja Sesvete. Na sjeveru je ulica Dubrava dijeli od Gornje Dubrave, a na jugu Slavonska avenija od Peščenice i Žitnjaka, s kojom graniči i na jugozapadu. Na zapadu graniči s područjem Maksimira.
Za razliku od Gornje Dubrave, Donja je gotovo u potpunosti ravničarska i nizinska. Znatan je udio neizgrađenih područja i šuma, pogotovo na južnom dijelu Čulinečke ceste i oko Retkovčine. Na istoku četvrt omeđuje potok Trnava, a na zapadu je nadsvođeni Štefanovec. Jugoistočni dio uglavnom je prazan, dok je sjeverni, između Branimirove i Avenije, gusto izgrađena cjelina.
Gornja Dubrava obuhvaća sjeveroistočni dio grada Zagreba i dio naselja gradskog karaktera Sesvete (nekadašnje samostalno naselje Dubec). Smještena je između Donje Dubrave na jugu, Maksimira na zapadu, Podsljemena na sjeverozapadu te Sesveta na sjeveroistoku i istoku.
Većim dijelom površine Gornje Dubrave dominiraju pobrđa i obronci Medvednice, a granica između ravnijeg južnog dijela i brdovitijeg sjevernog čine potok Trnava i Oporovečka cesta. Južni dio ujedno je gušće izgrađen i naseljen te čini jezgru Dubrave, dok sjeverna podsljemenska naselja i istočni dio (Dubec) čine periferiju četvrti.
=== Površina ===
Donja Dubrava – 1082,3 ha (10,823 km2)
Gornja Dubrava – 4027,7 ha (40,277 km2)
S ukupnom površinom od 51,1 km2 (Donja i Gornja Dubrava), Dubrava je peti po površini zagrebački kvart (poslije Sesveta, Brezovice, Novog Zagreba i Podsljemena).
== Povijest ==
Na mjestu današnjeg Šćitarjeva, koje se nalazi s druge strane Save, 6-7 km od Dubrave, već je u rimsko doba postojalo naselje, Andautonija.
Grad je bio samoupravna gradska jedinica, municipij. Poznati hrvatski državnik i arheolog Ivan Kukuljević Sakcinski je za vrijeme prvih arheoloških iskapanja u Zagrebu 1873. godine naišao na ostatke Andautonije. Tu su nađeni i ostaci tumula, te brončano poprsje mladića iz 3. stoljeća. Pri izgradnji remize u Dubravi nađeni su i ostaci stare rimske ceste, a na mjestu auto-kuće Baotić iskopan je grob iz ranog razdoblja Carstva.
U 7. stoljeću Andautonija propada dolaskom Slavena i kasnije Hrvata.
Do 13. st. Dubrava spada pod vlast Gradeca, a tada se počinju spominjati neka današnja naselja.
Dana 13. listopada 1940. u Dubravi je održana Peta zemaljska konferencija KPJ.
Dana 20. prosinca 1943. u Zapadnoj Dubravi ustaše su javno objesile skupinu šesnaestorice antifašista, taj događaj poznat je pod nazivom Prosinačke žrtve 20. prosinca 1943.
== Stanovništvo ==
Prema popisu stanovništva iz 2021. godine u Donjoj Dubravi živi 33 537 stanovnika, a u Gornjoj Dubravi 58 255 stanovnika. Cijela Dubrava stoga ima ukupno 91 792 stanovnika i time predstavlja treći najmnogoljudniji zagrebački kvart poslije Trešnjevke i Novog Zagreba.
== Naselja ==
Dubrava se dijeli na više manjih naselja i, administrativno, mjesnih odbora.
Gornju Dubravu čine Gornja Dubrava, Klaka, Studentski grad, Trnovčica, Poljanice, Dubec, Miroševec, Dankovec, Degidovec, Čučerje, Granešina, Oporovec, Jalševec, Branovec i Novoselec.
Donja Dubrava dijeli se na Retkovec, Čulinec, Donju Dubravu, Trnavu i Resnički gaj.
Uže područje Dubrave čine Trnava, Gornja i Donja Dubrava, Klaka, Studentski grad, Poljanice, Retkovec i Čulinec, ostali se kvartovi, pogotovo podsljemenski Čučerje, Miroševec i sl., manje podrazumijevaju pod imenom Dubrava.
== Kultura ==
Narodno sveučilište Dubrava
Dječje kazalište Dubrava
== Religija ==
U Dubravi se nalazi samostan i crkva Bezgrešnog začeća Hercegovačke franjevačke provincije. U lipnju 1992. gradske vlasti potpisale su suglasnost o izgradnji crkve; kamen-temeljac blagoslovio je pomoćni biskup zagrebački, msgr. Juraj Jezerinac 1. rujna 1993., dok je dovršetak radova blagoslovio kardinal Franjo Kuharić 28. rujna 1995., a posvetu izgrađene crkve kardinal Josip Bozanić 8. prosinca 2005.
Samostan i župna crkva sv. Leopolda Bogdana Mandića bit će 12. svibnja 2026. proglašene nadbiskupijskim svetištem.
== Izvori ==
=== Literatura ===
Bilić, Josip; Ivanković, Hrvoje, ur. 2006. Zagrebački leksikon. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Masmedia. Zagreb. ISBN 953-157-486-3
== Vanjske poveznice ==
dubrava.hr - službene stranice
prema imenu gradskog predjela
(doslovno iz odluke: „adskog predjela:“)