Franjo Hochman

sportski djelatnik, voditelj Hrvatskoga sokola; 1850-1892

Hochman [ho'hman], Franjo-František, češki i hrvatski športski djelatnik (Brandýs nad Labem, 20. IV. 1850 – Zagreb, 23. VI. 1893). U početku vođa Sokola u Smichovu kraj Praga, zatim učitelj tjelovježbe u Lavovu i Vršcu. U Zagrebu od kraja 1870-ih učitelj tjelovježbe u pučkim i višim školama, začetnik hrvatskog sokolstva i vođa Hrvatskoga sokola. Dotadašnji njemački sustav nastave zamijenio naprednijim češkim sokolskim sustavom. Pokretač časopisa Sokol (1878, zajedno s A. Hajdinjakom) i Gimnastika (1890), prvih periodičnih stručnih športskih glasila u Hrvatskoj. Unaprijedio hrvatsko nazivlje za tjelovježbu, pisao priručnike (Rukovodnik za tjelovježbu u pučkoj školi, 1878; Tjelovježba u pučkoj školi, 1884). Citiranje: Hochman, Franjo-František. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 21.7.2026. . Komentar Unesite komentar Komentar: Potpis: Zatvori Pošalji

HOCHMAN, Franjo (Hochmann, František; Hohman), tjelovježbeni pedagog (Brandýs na Labi, Češka, 20/24? IV. 1850 — Zagreb, 23. VI. 1893). Nakon završene gimnazije u Pragu i kraćega studija prava u Pragu i Lavovu, bankarskim je službenikom u Pragu. Položivši ispit za tjelovježbenoga učitelja, postaje 1873. učiteljem u lavovskome Sokolu te namjesto njemačkoga uvodi češki školski sustav. Iduće godine odlazi u Vršac te je do 1876. tjelovježbeni učitelj u gimnaziji. Ne dobivši obećano nastavničko mjesto u beogradskoj vojnoj akademiji, napušta 1878. Vojvodinu i dolazi u Zagreb. Po preporuci praškoga Sokola namješten je kao stručni vođa Hrvatskoga sokola, a uskoro imenovan i tjelovježbenim učiteljem u učiteljskoj i srednjim školama. Poučavao je tjelovježbu po češkome sokolskome sustavu te počeo uvoditi hrvatsko nazivlje. Pisao je i o modernim športovima (biciklizam, klizanje, mačevanje) te promicao švedsku gimnastiku. Uz A. Hajdinjaka, drži se utemeljiteljem hrvatskoga tjelovježbenoga i športskoga nazivlja. God. 1878. pokrenuo je s Hajdinjakom časopis Sokol, koji je izlazio godinu dana. Kada se tjelovježba u sokolskim društvima i školama počela sustavno razvijati, po nalogu Zemaljske vlade pokreće 1890–91. časopis Gimnastika, kojemu je urednikom. Suautor je hrvatsko-slovensko-češko-poljsko-njemačkoga rječnika tjelovježbenoga nazivlja, koji je tiskan u češkome Sokolu 1889. te u hrvatsko-njemačko-češkoj inačici pretiskan u Gimnastici (1892) i u knjizi H. Mašeka Sokolsko vježbanje (1894). Zauzimao se za osnivanje hrvatsko-slovenskih sokolskih društava i 1878. organizirao njihovo natjecanje u Zagrebu. God. 1880. i 1891. sudjelovao s Hrvatskim sokolom na svesokolskim sletovima u Pragu. Drži se začetnikom hrvatskoga sokolstva. DJELA: Rukovodnik za tjelovježbu u pučkoj školi. Zagreb 1878. — Tjelovježba u pučkoj školi. Zagreb 1884.