Gradec
srednjovjekovni slobodni kraljevski grad-Zlatna bula Bele IV, 1242
Gradec ili Grič je naziv za stari dio grada Zagreba na obronku Medvednice iz kojeg je, zajedno s Kaptolom, nastao današnji Zagreb.
Godine 1242. je Bela IV. izdao Zlatnu bulu kojom grad proglašava "slobodnim i kraljevskim gradom na brdu Gradecu zagrebačkom". Od 1242. do 1266. je grad utvrđen bedemima i kulama te se njegov oblik i raspored ulica do danas vrlo malo izmijenio. U srednjem vijeku je manji broj ulica imao imena: Srednja (danas Ćirilometodska), Blatna (Demetrova), Mesarska (Matoševa), Duga (Radićeva), Popovska (dio Opatičke).
Gradec (Grič) danas je dio zagrebačke gradske četvrti Gornji grad – Medveščak.
== Gradska vrata ==
Grad je imao petora odnosno šestora vrata, troja veća i dvoja (troja) manja:
=== Veća vrata ===
Mesnička (na zapadu)
Nova (kasnije Opatička, na sjeveru)
Kamenita (istok)
=== Manja vrata ===
Poljska vrata (kod kule Lotrščak, na jugu)
Surove dverce (istok)
mala Mesnička vrata (na zapadu)
Veća vrata (Kamenita, Nova i Mesnička) bile su velike četverokutne kule ispod kojih se ulazilo u grad. Manja su bila jednostavnija i kroz njih su mogli proći samo pješaci. Ključeve vrata čuvali su građani koji su stanovali u njihovoj blizini. Prije zatvaranja vrata zvonilo bi četvrt sata u tornju zvoniku gradske vijećnice zvono Lotrščak, opominjući građane koji su se zadržali negdje izvan zidina da se odmah vrate svojim kućama.
Od svih vrata jedino su Kamenita sačuvana do danas.
== Kulturnopovijesne građevine ==
Središte Gradeca je Markov trg, na kojem se nalazi Crkva sv. Marka (izgrađena u XIII. stoljeću kao romanička građevina, u drugoj polovici XIV. stoljeća je pregrađena i dograđena, 1876. – 1882., nakon potresa, obnovljena je u stilu neogotike), te Banski dvori sjedište Vlade Republike Hrvatske i s druge strane Trga sjedište Hrvatskog sabora. S Trga svetog Marka prema jugu i kuli Lotrščak vodi Čirilometodska ulica, u kojoj se nalaze Stara gradska skupština, grkokatolička konkatedrala sv. Ćirila i Metoda, Muzej naivne umjetnosti te Muzej prekinutih veza. U blizini se nalaze Crkva svete Katarine (1620. – 1631.), isusovački samostan (1641. – 1645.; danas Galerija Klovićevi dvori), isusovačka akademija (1607. gimnazija, 1662. akademija), palača Zrinskih (XVII. st.), samostan klarisa (1647. – 1650.; danas Muzej grada Zagreba), barokna palača Vojković-Oršić-Rauch (XVIII. st.; danas Hrvatski povijesni muzej), palača Pejačević (1797.; nekad kazalište, danas Hrvatski prirodoslovni muzej), Stara gradska vijećnica danas sjedište Gradske skupštine Grada Zagreba, palače Dverce, Paravić, Magdalenić-Drašković, Walter, Amadé, Ratkaj i dr.
Izvan gradskih zidina, ali tik do njih sagrađena je 1247. kaptolski kanonici izgradili su veliku utvrdnu kulu Popov toranj. U nju su sklanjali sebe i svoje dragocjenosti u slučaju napada neprijatelja. Od 1903. u Popovom tornju nalazi se Zvjezdarnica Zagreb. Ispod Gradeca tijekom Drugog svjetskog rata prokopan je tunel Grič.
Gradec je spojen s Kaptolom 7. rujna 1850., čime započinje suvremeno doba uprave u Zagrebu.
Ustrojem gradske uprave nakon 1999. Gradec pripada u gradsku četvrt Gornji grad – Medveščak.
== Muzeji ==
Muzej grada Zagreba
Hrvatski prirodoslovni muzej
Hrvatski povijesni muzej
Hrvatski muzej naivne umjetnosti
Muzej prekinutih veza
Muzej Marton
== Galerije ==
Galerija Klovićevi dvori
Galerija Kula Lotrščak
Galerija Gradec
Atelier Meštrović
Galerija ”Laval Nugent”
== Manifestacije ==
Dani otvorenih butelja
== Galerija slika ==
== Vidi još ==
Povijest Zagreba
== Izvori ==