Hrvatski iseljenici
ulica nazvana u spomen hrvastkih iseljenika, 1992
Hrvatska dijaspora ili hrvatsko iseljeništvo u najširem smislu označava pripadnike hrvatskoga naroda koji žive izvan granica Hrvatske ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod (BiH) ili autohtonu manjinu (Gradišćanski Hrvati u Austriji, Moliški Hrvati u Italiji, Hrvati u Vojvodini, Hrvati u Mađarskoj, Moravski Hrvati u Češkoj, Karaševski Hrvati u Rumunjskoj, Janjevci na Kosovu i dr.). Skoro 4 milijuna Hrvata i njihovih potomaka živi izvan granica Republike Hrvatske. Procjenjuje se da više Hrvata živi u iseljeništvu negoli u Hrvatskoj. Oko milijun hrvatskih državljana živi izvan Hrvatske, najviše u BiH i Njemačkoj.
O iseljenicima se u Hrvatskoj skrbe Hrvatska matica iseljenika i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a unutar prvih šest hrvatskih Vlada djelovalo je i Ministarstvo iseljeništva. U sklopu Središnjega državnog ureda od 2026. djeluje i Savjet mladih Hrvata izvan Hrvatske.
== Povijest iseljavanja ==
Velika iseljavanja Hrvata počela su još u 15. stoljeću širenjem Osmanskoga Carstva. Posljedica tih iseljavanja današnje su hrvatske nacionalne manjine u Austriji (Gradišćanski Hrvati), Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj (Moravski Hrvati), Italiji (Moliški Hrvati) i Rumunjskoj (Karaševski Hrvati).
U drugoj polovici 19. stoljeća i osobito na prijelazu u 20. stoljeće Hrvati se masovno iseljuju u Sjevernu i Južnu Ameriku, Australiju, Novi Zeland i Južnoafričku Republiku.
Od 1900. godine do 1948. Hrvatsku je napustilo oko 940 000 stanovnika.
Značajno raseljavanje Hrvata u razne zemlje zapadnog svijeta zabilježeno je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća, uglavnom u potrazi za boljim životnim uvjetima, a dio i zbog neslaganja s realsocijalističkim režimom. Procjenjuje se da je od 1948. do 1991. domovinu napustilo 860 000 osoba.
Posljednji val iseljavanja krenuo je 2006. i jačao je s gospodarskom krizom koja je vrhunac imala 2008. godine. Slobodan pristup zaposlenju u Europskoj uniji omogućio je masovno iseljavanje nakon ulaska Hrvatske u EU 2013. godine. Procjenjuje se da se otad do 2016. godine samo u Njemačku, Austriju i Irsku iselilo oko 200 000 uglavnom mladih visokoobrazovanih ljudi, a samo u 2019. službeni je podatak o 40 000 iseljenika; Hrvatska je između popisa stanovništva 2011. i 2021. godine izgubila oko pola milijuna stanovnika. Kao razloge odlaska anketirani iseljenici navodili su nemogućnost zarađivanja za normalan život, korupciju i opću netrpeljivost, loše vođenu državu, opće beznađe i zapošljavanje po političkim i rodbinskim vezama. Smatra se da Hrvatska u sklopu globalnih kretanja ne stvara dovoljno društvenih i gospodarskih prilika za svoje stanovnike.
=== Povratnici ===
Tijekom 2022., 2023. i 2024., u Hrvatsku se godišnje prosječno vraćalo 10 000 iseljenika, najviše u Slavoniju i Splitsko-dalmatinsku županiju. Oko 1360 osoba vratilo se u Hrvatsku putem mjere „Biram Hrvatsku”.
Postupak povratka dugo je vremena uvelike ovisio o tome ima li povratnik hrvatsko državljanstvo. Izmjenama Zakona o državljanstvu hrvatski povratnici bez državljanstva ne tretiraju se kao stranci. Potvrdu kojom se dobiva boravak i stječe pravo na zapošljavanje i obrazovanje u 2024. zatražilo je oko 600 osoba. Kako je jezik često najveća prepreka tijekom povratka, Središnji državni ured za Hrvate izvan RH održava mrežni tečaj hrvatskoga jezika, koji je do sredine 2025. pohađalo više od 32 tisuće polaznika. Većina hrvatskih sveučilišta ima i kvote za upis povratnika i hrvatskih iseljenika.
Od 2014. održava se međunarodna poslovna konferencija »Meeting G2«, istoimene udruge za poslovno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske.
== Važnost za hrvatsko gospodarstvo ==
Velik broj ulaganja dolazi u Hrvatsku iz iseljeništva. Količina novca koja u Hrvatsku dolazi godišnje iz iseljeništva vrlo je velika. Značajan je broj tvrtki koje u Hrvatskoj zapošljavaju puno zaposlenika, a njihovi su vlasnici upravo povratnici.
Prema podatcima Svjetske banke godišnje doznake iseljenika iznose oko 1,5 milijarde američkih dolara. i niz godina pridonose između 2,5 i 3 % hrvatskome BDP-u.
Uz transfere koje su registrirale središnje nacionalne banke, treba uračunati gotovinu koju iseljenici sami donose za vrijeme posjeta domovini. Procjenjuje se da je iseljeništvo od 1991. do 2011. poslalo u Hrvatsku oko 100 milijardi eura. Godine 2017. hrvatsko iseljeništvo u Hrvatsko je poslalo 1,004 milijarde eura, a 2018. 1,74 milijarde eura novčanih doznaka. Samo iz Njemačke te su doznake za 2017. godinu, prema podatcima Središnje banke Njemačke, iznosile 187 milijuna eura, što je porast u odnosu na prethodne godine (2013. 121 milijun, 2016. 149 milijuna). U 2023. hrvatski iseljenici poslali su 5,61 milijardi eura doznaka, što je činilo 7,2 % BDP-a.
Veličina i značaj hrvatskog iseljeništva u monetarnom, gospodarstvenom, političkom, kulturnom i lobističkom pogledu je velik. Tijekom Domovinskoga rata hrvatska političko-ekonomska emigracija je sakupila značajna novčana sredstva za kupovinu humanitarne pomoći i oružja za hrvatsku vojsku i policiju.
== Statistika ==
=== Europa ===
==== Jugoistočna Europa ====
Srbija 70 602
Slovenija 35 642 (2002.)
Crna Gora 6811 (2000.)
Rumunjska 6786
==== Zapadna i Središnja Europa ====
Njemačka 330 000 (2016.)
Austrija 150 719 (2001.)
Švicarska 40 484 ili 44 035 (2006.)
Francuska oko 30 000
Mađarska 25 730
Italija 21 360
Ujedinjeno Kraljevstvo 6992 (2001.)
Irska
==== Skandinavske zemlje ====
Švedska 28.000
Norveška 6300
Danska 5400
== Hrvatske iseljeničke zajednice ==
Zapadna Europa – Hrvati u Njemačkoj, Hrvati u Švicarskoj, Hrvati u Austriji i Hrvati u Švedskoj
Značajno doseljavanje u Njemačku zabilježeno je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća kada je nekoliko stotina tisuća Hrvata u potrazi za boljim životnim uvjetima ili – u manjim broju – zbog neslaganja s realsocijalističkim režimom kao disidenti napustili svoju domovinu.
Sjeverna Amerika – U SAD-u prve naseobine Hrvata utemeljene su na jugu ušća Mississippija. Značajno doseljavanje zabilježeno je za vrijeme zlatne groznice u Kaliforniju. I u Arizoni i Nevadi ima Hrvata – uglavnom rade u rudnicima srebra i zlata. Washington i Pennsylvania značajne su hrvatske kolonije.
Južna Amerika – U Južnu Ameriku Hrvati počinju pristizati 70-ih godina 19. stoljeća. Najznačajnije hrvatske kolonije do prvog svjetskog rata utemeljene su u Argentini (najviše Hrvata). U Čileu Hrvati žive u kolonijama utemeljenim u gradovima, a bave se trgovinom i obrtom. Ima ih oko 400 000, te će Čile biti druga zemlja na svijetu s najvećim brojem hrvatskih potomaka. U Brazilu ih je najviše u Sao Paolu. U Južnoj Americi Hrvata ima i u Boliviji, Peruu i Urugvaju.
Paragvaj – Prema statističkoj studiji „Aktualno stanje i projekcije budućeg razvoja stanovništva hrvatskog podrijetla u Paragvaju" u Republici Paragvaj 2022. godine živi približno 41 502 hrvatskih potomaka.
Njemačka
Hrvatska katolička misija u Münchenu osnovana je 1948. godine. S oko 43 000 registriranih vjernika jedna je od najstarijih i najvećih misija u Njemačkoj za katolike Hrvate.
Od katastrofalnog potresa koji je pogodio Dubrovačku Republiku i sam grad Dubrovnik 1667., a koji je izazvao veliku krizu, započinje iseljavanje Hrvata i traje sve do današnjih dana.
Hrvati u Argentini
Hrvati u Australiji
Hrvati u Austriji
gradišćanski Hrvati
Hrvati u Belgiji
Hrvati u Boliviji
Hrvati u Brazilu
Hrvati u Bugarskoj
Hrvati u Češkoj
moravski Hrvati
Hrvati u Čileu
Hrvati u Kolumbiji
Hrvati u Egiptu
Hrvati u Francuskoj
Hrvati u Italiji
moliški Hrvati
Hrvati u Južnoj Africi
Hrvati u Kanadi
Hrvati na Kosovu
Janjevci
Hrvati u Mađarskoj
Hrvati u Makedoniji (Kumanovo)
Hrvati u Meksiku
Hrvati u Nizozemskoj
Hrvati na Novom Zelandu
Hrvati u Njemačkoj
Hrvati u Paragvaju
Hrvati u Peruu
Hrvati u Poljskoj
Hrvati u Portugalu
Hrvati u Rumunjskoj
karaševski Hrvati
Hrvati u Rusiji
Hrvati u SAD-u
Hrvati u Siriji
Hrvati u Slovačkoj
Hrvati u Sloveniji (razlikovati od autohtonih)
Hrvati u Srbiji
Hrvati u Sudanu
Hrvati u Švedskoj
Hrvati u Švicarskoj
Hrvati u Tunisu
Hrvati u Urugvaju
Hrvati u Venezueli
Hrvati u Zimbabveu
== Šport ==
U druženju i okupljanju hrvatskih iseljeničkih zajednica su veliku ulogu imala športska društva, posebice nogometni klubovi. Najčešća imena koja nose jesu Croatia, Jadran, Zrinski, Adria, Dalmacija, Hajduk, Dinamo, HAŠK, Marjan, Velebit, Mladost, Zagreb, Matija Gubec itd.
== Istraživanja ==
Već od vremena hrvatskoga narodnog preporoda prvo pojedinci, a potom i institucije (Matica hrvatska te Institut za etnologiju i folkloristiku među ostalima) počinju proučavati živote, običaje i specifičnosti hrvatskih zajednica u inozemstvu.[nedostaje izvor]
Tu istraživačku ulogu nakon Drugoga svjetskog rata nastavljaju Hrvatska matica iseljenika, Hrvatski institut za povijest, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, kao i pojedini fakulteti (npr. Odsjek za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija), muzeji i dr. Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva održava dvogodišnje Hrvatske iseljeničke kongrese (prvi u Zagrebu 2014.) te stručne i znanstvene konferencije s temama hrvatskoga iseljeništva.
== Zanimljivosti ==
Hrvatski književnik Đuro Vidmarović osmislio je naziv „hrvatsko rasuće” kao prijevod grecizma dijaspora (grč. raštrkanost).
== Poveznice ==
Iseljavanje Hrvata
Klub hrvatskih povratnika iz iseljeništva
== Izvori ==
== Vanjske poveznice ==
Hrvatske zajednice