Ivan Zemljak

arhitekt; 1893-1963

Ivan Zemljak (Zagreb, 15. ožujka 1893. – Zagreb, 1. siječnja 1963.) bio je hrvatski arhitekt.
Jedan od najznačajnijih protagonista moderne arhitekture u Hrvatskoj između dva rata. Riječ je o ključnom nositelju moderne arhitektonske misli u Hrvatskoj i realizatoru „novog prostora“ u našoj sredini. Najznačajniji je kao graditelj škola te je i sam autor više članaka o problemima izgradnje škola i urbanizmu. Njegovi školski objekti postat će jedno od najvrjednijih dostignuća hrvatske međuratne arhitekture.
== Život i rad ==
Od 1912. do 1914. godine studira na Tehničkom fakultetu u Grazu, da bi zatim od 1916. do 1920. studirao i diplomirao na Njemačkoj visokoj tehničkoj školi u Pragu. Od 1920. radi kod arhitekta Viktora Kovačića u gradskoj službi, a od 1921. do 1930. zaposlen je u projektnom odjelu gradske uprave u Zagrebu. Od 1939. do 1941. obnašao je funkciju šefa odsjeka za novogradnju. Nakon što je 1950. godine umirovljen, 1953. postaje honorarni suradnik Zavoda za urbanizam NOGZ-a.
U svom arhitektonskom radu Zemljak je najznačajniji kao graditelj škola. Godine 1930. izvodi škole na Jordanovcu i Selskoj cesti u Zagrebu, oba projekta koja su u to vrijeme jasno iskočila iz tadašnjih arhitektonskih okvira. Na obje škole utjecao je njegov boravak u Nizozemskoj, gdje upoznaje djela J.J.P. Ouda i neoplasticizam (1928.). Iako na početku ostvaruje djela u duhu neoplasticizma, individualni karakter te arhitekture jasno je izražen. Kasnija djela (škola na Knežiji, vrtić na Laščini u Zagrebu) obilježena su miješanjem i pronalaskom sinteze između međunarodnog arhitektonskog stila i našeg regionalnog arhitektonskog izričaja. Zemljak stvara građevine čistih oblika u kojima funkcija i konstrukcija postaju sastavni dio arhitekture.
Zemljakov interes u velikom se dijelu protezao i na urbanizam pa 1934. radi prijedlog (s Bahovcem) za regulaciju Kaptola u Zagrebu, a 1937. daje prijedlog za novu koncepciju park-groblja Mirogoj u Zagrebu.
== Arhitektura škola ==
Zemljak je realizirao nekoliko škola u tada novim urbaniziranim dijelovima Zagreba, koje su svojim sadržajem i namjenom upravo zahtijevale primjenu odgovarajućih suvremenih, funkcionalnih i konstruktivnih načela moderne arhitekture. On tada prekida s tradicijom austrougarskih učilišta reprezentativnih pročelja te svoje objekte gradi prema najnovijim načelima suvremene pedagogije i nove arhitekture. Proučavajući nove pedagoške zahtjeve, on uči na iskustvu zapadnoeuropske „nove škole“, doslovno provodeći načela moderne arhitekture koja može i mora odgovarati svojoj funkciji, ali ne potiskujući niti vlastiti kreativni potencijal.
Škola na Jordanovcu izvedena je 1930. godine te predstavlja prvu veliku realizaciju novih ideja u području oblikovanja školskoga prostora u našoj moderanoj arhitekturi. Zgrada čistog volumena, pravilinih geometrijskih oblika, samo neznatno podsjeća na kubističku koncepciju, te svoj idejni uzor možda može naći u nizozemskom neoplasticizmu. Ističe se funkcionalna čistoća zgrade koja time u prvom redu naglašava vlastitu namjenu. Zemljak projektira i unutrašnjost zgrade, namještaj, boje i rasvjetu, a posebnu pozornost posvećuje i okolnom pejzažu te kao arhitekt intervenira i hortikulturno oblikuje okolinu. Nažalost, danas je objekt drastično uništen naknadnim intervencijama i u potpunosti devastiran.
Iste godine nastaje i druga škola, ona na Selskoj cesti u Zagrebu, u osnovi sličan objekt, ali riješen na posve drugačiji način, drugim prostornim elementima, pri čemu se kao glavna razlika u odnosu na prethodnu školu ističe razvedenost iz koje proizlazi i slobodnije oblikovanje. Oba projekta predstavljaju izuzetno vrijedan stvaralački domet te se ubrajaju u sam vrh moderne arhitekture u Hrvatskoj.
== Popis djela: ==
Osnovna škola, Selska cesta 95, Zagreb (1930. – 1931.)
Osnovna škola, Jordanovac 108, Zagreb (1930. – 1931.)
Osnovna škola, Jakićeva 23, Zagreb (1933., s F. Bahovcem)
Vrtić, Laščinska cesta, Zagreb (1935.)
Vrtić, Jordanovac, Zagreb (1935.)
Osnovna škola Rapska (1938.)
Osnovna škola, Knežija, Zagreb (1940.)
== Izvori ==
== Literatura: ==
Premrl, Tomislav, Hrvatska moderna arhitektura između dva rata, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1990.
Radović Mahečić, Darja, Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih, Zagreb: Školska knjiga, 2007.
== Vanjske poveznice ==
Zemljak, Ivan Hrvatska tehnička enciklopedija

Zemljak, Ivan, hrvatski arhitekt (Zagreb, 15. III. 1893 – Zagreb, 1. I. 1963). Studij arhitekture započeo na Tehničkom fakultetu u Grazu (1912–14), nastavio u Pragu (1916), gdje je diplomirao na Njemačkoj visokoj tehničkoj školi (1920). U Zagrebu isprva radio kod V. Kovačića, potom u Gradskom građevnom uredu (1921–42), gdje je od 1930. bio voditelj odsjeka za novogradnje, a od 1939. ravnatelj urbanističkog odjela. Istaknuo se projektima dječjih vrtića i škola po načelima moderne i funkcionalističke arhitekture te suvremene pedagogije, za koje je izvodio i cjelokupni interijer te hortikulturno uređenje. U duhu neoplasticizma, sa snažnim osobnim oznakama, izveo je osnovne škole na Jordanovcu i na Selskoj cesti (1930–31), zatim školu u Jakićevoj ulici (s F. Bahovcem, 1933) te Obrtnu školu na Savskoj cesti (1940., danas zgrada MUP-a). Tražeći sintezu između internacionalnoga stila i elemenata hrvatskoga tradicionalnoga graditeljstva (zidni plašt od opeke, drvene konstrukcije trijemova, kosa krovišta), projektirao je dječje vrtiće na Lašćinskoj cesti i na Jordanovcu (1935) te školu s dječjim vrtićem na Knežiji (1940). Izveo i stube uz crkvu sv. Marije na Dolcu (1932), Becićeve stube (1934), vilu Rebar (1939–46., izgorjela 1979) te vilu Weiss na Šestinskom vrhu (1942). Bavio se i hortikulturnim oblikovanjem (Trg kralja Petra Krešimira IV., 1938., s Cirilom Jegličem) te urbanizmom. O gradskim perivojima, urbanističkim problemima, osobito starih dijelova Zagreba, te o školskim zgradama pisao je u domaćem i stranom stručnom tisku. Citiranje: Zemljak, Ivan. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 21.7.2026. . Komentar Unesite komentar Komentar: Potpis: Zatvori Pošalji

Wikipedia Wikidata