Ivo Mallina
1853. – 1907.
gospodarstvenik i dobrotvor; 1853-1907
Moramo pohvaliti tadašnje vodstvo Križevaca koje nudi najbolje uvjete za osnivanje učilišta u Križevcima. Osobite zasluge u tome pripadaju Mojsiju Baltiću, gospodarskom savjetniku u Zemaljskoj vladi, koji podržava kandidaturu Križevaca. Nije išlo brzo ni lako, no nakon gotovo dvadesetgodišnjih traganja za rješenjima osniva se Gospodarsko i šumarsko učilište koje počinje raditi 19. studenoga 1860. godine u Križevcima. Duga je povijest ove ugledne gospodarske pedagoške institucije. Sto četrdeset godina djeluje ona na našem tlu i činjenica da smo u poljoprivredi išli ukorak sa svijetom, uvelike pripada ovome učilištu. Ponosni smo na podatak da se gospodarski napredak brzo i praktično osjetio. Tako je križevački kraj do 19.st. postao, kaže banski savjetnik toga doba dr.Ivo Malina, jedan od najnaprednijih u našem stočarstvu, što se, izvan sumnje, osjetilo s vremenom i diljem domovine Hrvatske.
Za ovu je školu vezan uz početak organiziranog rada na školovanju poljoprivrednih i šumarskih stručnjaka i početak znanstvenoistraživačkog rada u tim područjima u nas. Od 1860. do 1897. godine Križevci su jedino središte u našoj zemlji u kojemu se osposobljavaju gospodarski stručnjaci za poljoprivredu i šumarstvo. Godine 1898.osnovna je Šumarska akademija pri Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu. Za osnivanje te institucije zaslužni su spomenuti banski savjetnik Ivo Malina i profesor križevačkog učilišta dr. Vjekoslav Köröskeny, koji su smatrali da se ovakva učilišta moraju okupiti u Zagrebu kao kulturnom i znanstvenom središtu. Suprotno je tvrdio profesor Gustav Vichodil. On je bio protiv centralizacije gospodarskih školskih ustanova smatrajući da je mjesto takvih zavoda upravo u sredinama gdje se pružaju mogućnosti njihova neposrednog djelovanja i povezanosti sa životnom praksom. Mnogo se analizirao rad križevačkog školskog zavoda tijekom proteklog vremena i gotovo sve su ocjene pozitivne. Naime, Križevci su omogućili sve potrebne uvjete za djelovanje učilišta, a s vremenom se planski podizao čitav kompleks potrebnih prostora praktikuma, zavoda i gospodarskih objekata koji je omogućio punoću stjecanja potrebnih znanja i umijeća za uspješno vođenje gospodarstva.