Jelena Slavna
Zadar – Hrvatsko Kraljevstvo 8. 10. 0976.
žena kralja Mihajla Krešimira, hrvatska kraljica; † 976
Jelena Slavna (? – 8. listopada 976.) bila je hrvatska kraljica te supruga kralja Mihajla Krešimira II. (949. – 969.).
== Životopis ==
Navodno je podrijetlom iz najmoćnije zadarske patricijske obitelji Madijevaca za što međutim nema potvrda u izvorima. Bila je omiljena u hrvatskom narodu i poznata kao Jelena Slavna. Nakon smrti svoga supruga, kralja Mihajla Krešimira II. 969. godine vladala je kao regentkinja u ime malodobnog sina Stjepana Držislava.
Prema kronici splitskog kroničara Tome Arhiđakona (1200. – 1268.), dala je sagraditi dvije crkve u Solinu: Crkvu svetog Stjepana, koja je služila kao grobnica hrvatskih kraljeva i crkvu Blažene Djevice Marije na Gospinu otoku koja je bila korištena kao krunidbena bazilika do ranih 70-ih godina 11. stoljeća. Nakon smrti 976. godine, pokopana je u atriju crkve Svetoga Stjepana zajedno sa suprugom, a još u 13. stoljeću solinski su benediktinci obilježavali spomen na nju.
== Sarkofag i nadgrobni natpis ==
Dana 28. kolovoza 1898. godine arheolog don Frane Bulić (1846. – 1934.) pronašao je pokraj današnje solinske crkve Gospe od Otoka temelje negdašnje starohrvatske bazilike (trobrodna bazilika s četverokutnim stupovima, veličine 23 x 10 m), a u njezinu predvorju sarkofag i nadgrobni natpis kraljice Jelene, razbijen u devedeset komada. Don Frane Bulić rekonstruirao je, uz veliku pomoć Josipa Barača i dr. Ivana Križanića na sarkofagu uklesani latinski epitaf, koji glasi:
Ovaj natpis od velikog je značaja za hrvatsku povijest. Epitaf kraljice Jelene potvrdio je točnost drugog povijesnog pisanog izvora (Tome arhiđakona iz 13. stoljeća) o kraljevskim grobnicama u Solinu i posvjedočio vrijeme gradnje kraljičine zadužbine na mjestu otkrivene crkve sv. Stjepana. Osim toga, otkrivena su tri kraljevska imena (Jelena, Mihajlo Krešimir i Stjepan Držislav), čime su riješena neka nepotpuna mjesta u rodoslovlju hrvatske dinastije Trpimirovića.
== Ostavština ==
Tisućita obljetnica Gospe od Otoka slavila se povodom tisućite obljetnice smrti hrvatske kraljice Jelene, koja je to svetište sagradila u Solinu. Od Uskrsa pa sve do rujna 1976. svake nedjelje hodočastilo je u Solin, u svetište Gospe od Otoka, 3000 do 6000 ljudi, kako kada. Na završnoj svečanosti, 11. i 12. rujna, u Solinu bilo je od 80.000 do 100.000 vjernika.
Imenom kraljice Jelene danas se u Zadru naziva Perivoj kraljice Jelene Madijevke.
== Izvori ==
== Literatura ==
=== Članci ===