Josip Bedeković
1688. – Remete kod Zagreba 7. 3. 1760.
u spomen na književnika, člana reda pavlinskog
Josip Bedeković Komorski (?, 1688. − Remete kod Zagreba, 7. ožujka 1760.), hrvatski rimokatolički svećenik iz reda pavlina, bogoslov i povjesničar. Djelovao je u samostanu sv. Jelene kod Čakovca. Član je stare hrvatske plemićke obitelji Bedekovića Komorskih.
Osim vjerskim, bavio se je obrazovnim, znanstvenim, književnim i umjetničkim radom. Među pavlinima Josip Bedeković je najpoznatiji uz Ivana Rangera i Ivana Belostenca.
Napisao je knjigu Natale solum magni ecclesiae doctoris sancti Hieronymi in ruderibus Stridonis occultatum, u kojoj govori da je sveti Jeronim, za kojeg se zna da je rođen u mjestu latinskog naziva Stridon, zapravo rođen u Štrigovi, na sjeverozapadu Međimurja.
Obnovio je crkvu sv. Jelene u ondašnjem naselju Svetoj Jeleni kraj Čakovca i sagradio crkvu sv. Jeronima u Štrigovi, koja je građena od 1738. do 1749., a usporedno s njom i pavlinski samostan.
== Izvori ==
== Literatura ==
Akademik Ante Sekulić: Pavlini i franjevci u Međimurju, Zbornik radova sa znanstvenog skupa "350 godina franjevaca u Čakovcu" održanog u Čakovcu 20-21. veljače 2009., Nakladnik: Franjevački samostan Čakovec, Čakovec 2010. (CIP zapis NSK Zagreb br. 730575, ISBN 978-953-6138-37-1)
Pavao Knezović: Opiranje pavlina dolasku franjevaca u Čakovec, Zbornik radova sa znanstvenog skupa "350 godina franjevaca u Čakovcu" održanog u Čakovcu 20-21. veljače 2009., Nakladnik: Franjevački samostan Čakovec, Čakovec 2010.
Hrvatski leksikon, A-K, Naklada Leksikon, Zagreb, 1996., 1. izd., natuknica Bedeković Komorski, str. 78.
Bedeković Komorski, Josip, hrvatski povijesni i vjerski pisac (?, oko 1688 – Remete kraj Zagreba, 7. III. 1760). Nakon studija u Beču (1706) pristupio pavlinskomu redu (1709); prior samostana u Križevcima, Sv. Heleni kraj Čakovca i Remetama. Obnovio crkvu u Sv. Heleni i sagradio crkvu sv. Jeronima u Štrigovi. Glavno mu je djelo Rodna gruda naučitelja velike Crkve sv. Jeronima skrivena pod ruševinama Stridona (Natale solum magnae Ecclesiae doctoris sancti Hieronymi in ruderibus Stridonis occultatum..., 1752), napisano u rodoljubnom duhu. U njemu je opisao povijest i zemljopis Ilirije i Panonije (zastupajući mišljenje o hrvatstvu starih Ilira) te prošlost Međimurja, dokazujući njegovu povijesnu pripadnost Hrvatskoj. Uz životopis sv. Jeronima, čije je rodno mjesto smjestio u Štrigovu u Međimurju, nalazi se katalog ilirskih i panonskih svetaca. Za potrebe pavlina preveo je s njemačkoga jezika asketski priručnik Manuale (Ručna knjižica) mađarskog pavlina Adama Koloczanija. Prijevodu je dodao životopis sv. Pavla Pustinjaka (Kratko spisovanje čudnovitoga življenja baratanje svetoga Paula prvog puščenika), neke molitve i abecedni popis manje poznatih i razumljivih hrvatskih izraza s njihovim latinskim istoznačnicama. U rukopisu je sačuvan Bedekovićev pregled životopisa hrvatskih pavlinskih redovnika (1736). Spis Proprius festorum pro Ordine nostro, quo ad officium et missas (1740) nije sačuvan, kao ni prigodne pjesme što ih u Annuama 1754. navodi B. A. Krčelić. Citiranje: Bedeković Komorski, Josip. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 28.7.2026. . Komentar Unesite komentar Komentar: Potpis: Zatvori Pošalji
u spomen na književnika, člana reda pavlinskog
(doslovno iz odluke: „preimenuje se u spomen na književnika, člana reda pavlinskog i dobiva naziv:“)