Josip Štolcer Slavenski

Osoba · skladatelj

Čakovec 11. 5. 1896. – Beograd 30. 11. 1955.

skladatelj; 1896-1955

Josip Štolcer-Slavenski (Čakovec, 11. svibnja 1896. – Beograd, 30. studenoga 1955.) hrvatski skladatelj i glazbeni pedagog.
== Životopis ==
Studirao je glazbu u Budimpešti (1913. – 1915.) i Pragu (1920. – 1923), u međuvremenu se vraćao u Čakovec i Zagreb. 1924. godine se seli u Beograd gdje je radio kao profesor u Srpskoj muzičkoj školi (danas Muzička škola "Mokranjac"), Drugoj muškoj gimnaziji, te na Muzičkoj akademiji. U Beogradu je živio do kraja života (izuzev zime 1924./1925. kada je boravio u Parizu).
U svojim djelima uvelike je koristio autohtonu narodnu glazbu, osobito onu iz svojega rodnoga kraja – Međimurja. Danas objedinjena osnovna i srednja glazbena škola, jedina te vrste u Srbiji, njemu u čast nosi ime Muzička škola "Josip Slavenski". Također, 1974. godine je u Čakovcu, Štolcerovu rodnome gradu osnovana, u svjetskim okvirima poznata, glazbena manifestacija Majski muzički memorijal "Josip Štolcer Slavenski".
== Djela ==
=== Instrumentalna ===
Nokturno (1920.)
Sonata za glasovir (1924.)
Balkanofonija (1927.)
Gudački kvartet br.2 (1928.)
Kaos (1932.)
=== Pjesme inspirirane međimurskim melosom ===
"Voda zvira" (1916.)
"Romarska popevka" (1922.)
"Ftiček veli"
"Pjesme moje majke"
== Nagrada ==
U čast Slavenskom i njegovom djelu u Hrvatskoj je 1970. godine utemeljena Vjesnikova godišnja nagrada za glazbu "Josip Štolcer Slavenski".
== Izvori ==
== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
=== Mrežna sjedišta ===
Štolcer-Slavenski, Josip Hrvatska enciklopedija. LZMK
Virtualni muzej tradicijske glazbe Međimurja: Josip Štolcer Slavenski  Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. ožujka 2016. (Wayback Machine)
Muzička škola "Josip Slavenski" / O nama: Josip Slavenski  Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. travnja 2015. (Wayback Machine) (srp.) (engl.)

Štolcer-Slavenski, Josip, hrvatski skladatelj (Čakovec, 11. V. 1896 – Beograd, 30. XI. 1955). Glazbu je studirao kod Z. Kodálya na Konzervatoriju u Budimpešti (1913–16), potom kod V. Nováka u Pragu (1920–23). Usavršavao se u Parizu (1925–26). Godine 1924. trajno se preselio u Beograd, gdje je djelovao kao profesor na glazbenim školama, a potom i kao profesor kompozicije na Muzičkoj akademiji. Štolcer-Slavenski ostavio je opus od približno 180 djela. Skladao je gotovo sve glazbene žanrove: vokalnu liriku, zborove, vokalno-orkestralna djela, instrumentalnu (solističku, komornu, orkestralnu), scensku i filmsku glazbu te djela eksperimentalnoga karaktera. Za Štolcer-Slavenskoga može se reći da je bio glazbeni vizionar, ali i da je skladao mimo glavnih struja i glazbenih normi svojega doba. Njegov stvaralački put moguće je podijeliti na dva razdoblja: ranije, koje se oslanja na impresionističke i ekspresionističke elemente (orkestralni Nokturno, 1916; 1. i 2. gudački kvartet 1924. i 1928; tri glasovirske suite i glasovirska sonata), te kasnije, u kojem se bavi zvukovnim eksperimentiranjem i problemima forme (Haos, 1932; Muzika, 1936). Značajan izvor nadahnuća Štolcer-Slavenski nalazio je u folkloru ne samo svojega rodnog Međimurja i širega područja Balkana (npr. simfonijska suita Balkanofonija, 1927), već i u glazbi Dalekog istoka (npr. Simfonija Orijenta za soliste, zbor i orkestar, 1934). Instrumentaciji svojih djela pristupao je vodeći računa o zakonima akustike, posebice o odnosima među alikvotnim tonovima. Citiranje: Štolcer-Slavenski, Josip. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 21.7.2026. . Komentar Unesite komentar Komentar: Potpis: Zatvori Pošalji