Juraj Neidhardt
Zagreb 15. 10. 1901. – Sarajevo 13. 7. 1979.
arhitekt; 1901-1979
Juraj Neidhardt (Zagreb, 15. listopada 1901. – Sarajevo, 13. srpnja 1979.), hrvatski arhitekt.
Studirao je u Beču, a u 30-im godinama radio je kod Behrensa u Berlinu i Le Corbusiera u Parizu. Od 1935. je u Zagrebu, a od 1938. u Sarajevu, gdje je bio sveučilišni profesor.
Sudjelovao je na natječajima u zemlji i inozemstvu, a radio je i više urbanističkih planova (Novi Sad, Sušak, Zagreb, Vareš Majdan).
Najznačajniji projekt kojeg je izveo u Hrvatskoj, monumentalni je kompleks Nadbiskupskog sjemeništa u Zagrebu (1925. – 1927.). Riječ je o jedinstvenom primjeru ekspresionističke arhitekture u nas, jer su stilski slični projekti Drage Iblera ostali neizvedeni. Poslije 1945. godine projektira i izvodi niz objekata različitih namjena te urbanističke planove i studije, kao i rekonstrukciju čaršije u Sarajevu.
Nastojao je postići sintezu tradicionalnih oblika i suvremene arhitekture. Proučavao je bosansku arhitekturu i sustav naselja. Veliki prijatelj Stoca. Objavio je mnoštvo publikacija osobito u graditeljskom naslijeđu i njegovoj prisutnosti u suvremenom životu.
== Vanjske poveznice ==
Neidhardt, Juraj Hrvatska tehnička enciklopedija, portal hrvatske tehničke baštine. LZMK
Neidhardt [na'jdhart], Juraj, hrvatski arhitekt i urbanist (Zagreb, 15. X. 1901 – Sarajevo, 13. VII. 1979). Arhitekturu je završio 1924. na Akademiji u Beču kod P. Behrensa. God. 1925–28. djelovao u Zagrebu, potom je radio u atelijerima P. Behrensa u Berlinu (1930–32) i Le Corbusiera u Parizu (1933–35); nakratko ponovno u Zagrebu (1935–38), a od 1938. stalno nastanjen u Sarajevu, gdje je od 1953. bio profesor na Arhitektonsko-urbanističkome fakultetu; član JAZU (danas HAZU)od 1963. i ANUBiH od 1978. Prvo njegovo značajnije ostvarenje u Zagrebu bio je sklop Nadbiskupskoga sjemeništa na Šalati (1926–29). U Sarajevu je projektirao paviljon i ljetnu pozornicu na Ilidži (1938) i stambene kuće u Ilijašu (1940), te radničko naselje (1938) i rudarsku školu (1941) u Zenici. Nakon 1945. razvio je široku djelatnost, od izradbe urbanističkih planova, rekonstrukcija arhitektonskih objekata, projektiranja javnih, stambenih i obiteljskih građevina (stambene zgrade u Varešu, 1947–54; Filozofski fakultet, 1955–59., Kemijsko-fizikalni institut, 1959–64., zgrade Izvršnoga vijeća i Skupštine BiH, 1955–79., rekonstrukcija Baš-čaršije u Sarajevu) do utjecajnoga pedagoškog i publicističkoga djelovanja. U svojim je radovima uspio ostvariti sintezu tzv. zagrebačke arhitektonske škole i dostignuća suvremene arhitekture s graditeljskim nasljeđem Bosne i Hercegovine. Citiranje: Neidhardt, Juraj. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 21.7.2026. . Komentar Unesite komentar Komentar: Potpis: Zatvori Pošalji
u spomen na arhitekta Jurja Neidhardta
(doslovno iz odluke: „preimenuje se u spomen na arhitekta Jurja Neid- hardta i dobiva naziv“)