Kijevo
naselje kod Knina
Kijevo je općina u Šibensko-kninskoj županiji. Prvi put se spominje 1315. godine pod imenom Chie (Kij).
== Zemljopis ==
Kijevo je smješteno na prometnici između Knina i Sinja, u plodnoj dolini između planina Dinare i Svilaje. U blizini Kijeva nalaze se izvori rijeka Cetine i Krke, te najviši vrh Hrvatske, Sinjal.
== Klima ==
Na području Kijeva miješaju se kontinentalna i blaga sredozemna klima. Ljetna srednja kolovoška temperatura iznosi 26,5 °C, a zimska siječanjska –6 °C. Snijeg, izuzev vrh Dinare i katkada vrh Kozjaka, rijedak je i kratkotrajan, a visina mu je obično od 10 do 20 cm. Prosječna godišnja količina oborina iznosi od 1000 do 1250 mm. Najkišovitiji su mjeseci listopad i prosinac, a najsušniji su srpanj i kolovoz. Prosječno u selu ima 2200 do 2300 sunčanih sati. Karakteristični vjetrovi ovog kraja su bura, jugo i doljnjak.
== Stanovništvo ==
=== Popis 2011. ===
Po popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Kijevo imala je 417 stanovnika, raspoređenih u samo jednom naselju – Kijevu.
Vjerski je 100 % rimokatoličko, a etnički hrvatsko.
=== Kretanje broja stanovnika za Kijevo ===
== Uprava ==
== Povijest ==
Prvi se puta u povijesnim dokumentima spominje 1315. godine pod imenom Kij.
=== Prvi svjetski rat ===
U vrijeme 1. svjetskog rata 34 ljudi iz Kijeva je poginulo.
=== Drugi svjetski rat ===
U vrijeme 2. svjetskog rata Kijevo je postalo dijelom Nezavisne države Hrvatske (NDH). U proljeće 1942. naselje su napali jugoslavenski partizani. Druga dalmatinska brigada 8. kolovoza 1942. je napala jako ustaško uporište Kijevo na cesti Knin – Vrlika. Nakon uporne borbe ustaše i njihova seoska milicija, koji su se dobro utvrdili, uvidjevši da ne mogu više izdržati, pobjegli su u Vrliku. Kijevo su napali četnici u vrijeme kad u općini nije bilo ni policajaca ni redara. Rezulutat četničkog napada je bio smrt 45 civila. U ovome ratu ukupno je poginulo 209 ljudi iz Kijeva. Oslobođenjem Kijeva i razbijanjem četnika u Civljanima oslobođeni partizanski teritorij znatno se proširio. On se sada proteže duboko iz Bosne preko Grahova, Kijeva i Civljana do Svilaje, a preko tog terena veže se s »Mućkom republikom«, koja se od Dinare preko Kozjaka prostire gotovo do samih Kaštela i mora.
=== Domovinski rat ===
Kijevo je 1991. godine postalo poznato kao jedno od mjesta prvih i najžešćih napada pobunjenih Srba u stvaranju tzv. Republike Srpske Krajine. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske je osnovalo policijsku postaju u Kijevu, koje je tada imalo 1.261 stanovnika od čega su 99,6 % bili Hrvati, kako bi se Kijevo branilo od lokalnih Srba iz okolnih sela Polača, Civljane i Cetina. Kijevo je uskoro bilo okruženo i opkoljeno srpskim jedinicama pod vodstvom Milana Martića, koji je 17. kolovoza 1991. zapovijedio postavljanje barikada na ulazu u Kijevo.
Dan poslije, 18. kolovoza Martić je dobio ultimatum od stanovnika Kijeva i policije, u kojem se tražio odlazak srpskih jedinica.
Dne 26. i 27. kolovoza 1991. JNA je pod vodstvom Ratka Mladića napala naselje teškim naoružanjem, što je izazvalo bijeg hrvatskih braniteljskih snaga u Drniš. Preostalo stanovništvo napustilo je Kijevo zbog toga što je Kijevo bilo potpuno uništeno. (plan Spaljena zemlja) Novinarka tadašnje Radiotelevizije Beograd Vesna Jugović je izvještavala. I Milan Martić i Ratko Mladić optužio je ICTY za ratne zločine i etničko čišćenje. Milan Martić je osuđen.
== Gospodarstvo ==
Pčelarska udruga Vrisak
== Poznate osobe ==
Ante Čavka, hrvatski svećenik i književnik
== Spomenici i znamenitosti ==
Spomen-križ iznad Kijeva na Batu na Kozjaku
Župna crkva sv. Mihovila
== Obrazovanje ==
Osnovna škola Domovinske zahvalnosti
== Kultura ==
Kijevski književni susreti
Kud "Dinara"
== Šport ==
NK Zrinski Kijevo
MNK Kijevo
== Izvori ==
== Vanjske poveznice ==
Službene stranice
prema nazivu naselja Kijevo
(doslovno iz odluke: „dobiva novo ime prema nazivu naselja Kijevo: KIJEVSKA“)