Knez Višeslav
knez Primorske Hrvatske, IX st
Višeslav je bio knez (dux) početkom 9. stoljeća. Ime mu se spominje samo na latinskom natpisu na krstionici koja je po njemu prozvana Višeslavova krstionica.
Nakon što su porazili avarsku državu i pokorili hrvatska plemena koja su živjela u staroj Panoniji, Franci su čini se odlučili osvojiti i prostore Dalmacije kojom je vladao knez Višeslav. Tako franački markgrof Erik, gospodar Istre, Furlanske i drugih zemalja, kreće sa svojom vojskom prema Primorskoj Hrvatskoj te 799. godine dolazi do Tarsatike kraj Rijeke (Opsada Trsata), gdje se u Franačkim ljetopisima (Annales regni Francorum) za njega kaže da je poginuo u zasjedi.
Povjesničari još uvijek raspravljaju koje je naravi bila ta bitka i tko je zapravo ubio Erika. Neki drže da su to bili Hrvati (Rački, Nada Klaić, Lujo Margetić, Neven Budak), drugi da su to bili avarsko-slavenski izaslanici koji su na taj način htjeli spriječiti odlazak Erika u borbu protiv njih (Nenad Labus), a postoji i mišljenje da se radi o Bizantincima (Ivo Goldstein).
== Višeslavova krstionica ==
Višeslavova krstionica jedini je dokaz o Višeslavovu postojanju. Visoka je 90 cm i izrađena od jednog komada kamena na kojem je, iznad reljefa križa s tropletom, latinski natpis:
Ovaj izvor naime prima nemoćne da ih vrati prosvijetljene. Ovdje čiste svoja zlodjela što su ih primili od prvog roditelja da postanu kršćani, spasonosno ispovijedajući vječno Trojstvo. Ovo je djelo vješto uresio svećenik Ivan u vrijeme kneza Višeslava [VVISSASCLAVO DVCI] naime na čast svetog Ivana Krstitelja, da posreduje za nj i njegova štićenika.
Višeslav je ovdje jasno nazvan „knezom“ (lat. dux), premda nije određeno čiji je knez bio. Zbog kneževa imena Ivan Kukuljević ju je pripisao zahumskom knezu Višeslavu te da je nastala u Ninu.
== Počasti ==
Ulica kneza Višeslava u Splitu, Zagrebu, Mostaru i Posušju.
Trg kneza Višeslava u Zadru.
== Izvori ==
== Literatura ==
=== Mrežna sjedišta ===
=== Članci ===
== Vanjske poveznice ==
=== Ostali projekti ===