Mia Slavenska

prva hrvatska primabalerina; 1916-2002

Mia Čorak Slavenska (Brod na Savi, 20. veljače 1916. – Los Angeles 5. listopada 2002.), prva hrvatska primabalerina.
== Životopis ==
Mia Čorak Slavenska rođena je 20. veljače 1916. godine u Slavonskom Brodu (tada Brod na Savi), od majke Hedvige Palme - Čorak i oca Milana Čorak, uglednog ljekarnika. Mia je rođena u vrijeme kada je ruski balet dao sve od sebe i gubio na popularnosti, te time stvorio priliku za otkrivanje novih putova. Već od svoje rane mladosti posvetila se plesu i baletu. S dvanaest godina nastupala je na plesnim solo večerima, dok je s trinaest bila solistica. Bila je prva hrvatska plesačica koja je nosila naslov primabalerina, kada je potpisala ugovor s HNK za sezonu 1934/35. Za vrijeme trajanja Olimpijskih igara u Berlinu 1936. godine, sudjeluje na Plesnoj olimpijadi i postiže svoj najveći uspjeh do tada, osvajajući prvu nagradu. Krajem tridesetih odlazi iz Hrvatske i postiže veliku svjetsku popularnost i zavidnu karijeru. Mia Čorak Slavenska također je jedna od najznačajnijih umjetničkih ličnosti 20. stoljeća.
== Najbolja hrvatska balerina ==
Najveća hrvatska balerina svih vremena i jedna od najutjecajnijih umjetnica svoga vremena. Nastupala je na pozornicama širom svijeta, uključujući Južnu Ameriku, Afriku i Aziju, postavši primabalerina Metropolitan opere u New Yorku 1954. – 55. godine.
Slavenska balet uči kod Josefine Weiss i Margarite Froman, a prvi puta nastupa na pozornici Hrvatskog narodnog kazališta davne 1924. godine, kada se premijerno izvodi Baranovićev balet "Licitarsko srce".
Daljnje usavršavanje nastavlja u Beču, da bi od 1929. u Zagrebačkom HNK-u bila angažirana kao solistkinja, ali uskoro i kao prva domaća primabalerina, jer su do tada u tom kazalištu angažirali strane plesačice. Na olimpijadi u Berlinu 1936. godine organiziran je i plesni turnir, na kojem nastupa i Mia s plesnom točkom, koju je nazvala "Iz moje domovine". Bilo je riječ o hrvatskom narodnom plesu, koji je izvela u originalnoj posavskoj nošnji. Njemačka publika je ostala očarana plesom i ljepotom narodne nošnje, pa su o tom nastupu pisale mnogobrojne novine, a kritika je pisala o "doživljaju nad doživljajima". Ukratko, zvijezda je bila rođena! Uskoro su uslijedile mnogobrojne inozemne ponude.
Nije dugo trebalo čekati njen prvi veliki međunarodni angažman. Dogodilo se to prilikom otvaranja Rockefellerovog kazališta u Parizu, gdje Mia Čorak nastupa zajedno sa zvjezdanim Sergejom Lifarom kao partnerom u baletu "Triumf Davidiv". Zaredali su njeni nastupi u više gradova u Europi i Africi.
Godine 1938. Slavenska odlazi u Sjedinjene Države, gdje niže uspjeh za uspjehom u svjetski poznatom Metropolitanu. Plesni su joj partneri neki od najpoznatijih plesača svih vremena, uz već spomenutog Lifara, Juškević i Mjasin. I u Americi je pobudila veliki interes, gdje ponovno prima odlične kritike. Miinu plesačku veličanstvenost još je više naglašavala njena upadljiva crvena kosa i pojava kojom je zračila. Mia se okušala i na filmu Smrt labuda, koji je osvojio prvu nagradu na natjecanju umjetničkog filma u Parizu. Nakon Drugog svjetskog rata udaje se za Kurta Neumanna, austrijskog glumca, s kojim ima jedno dijete, kćer Mariu.
U New Yorku 1960. godine otvara baletni studio, pa se sve više posvećuje pedagoškom radu, da bi 1963. i konačno napustila kazališne daske. Do početka osamdesetih predavala je na Kalifornijskom Sveučilištu, nakon čega odlazi u mirovinu. U znak spomena na ovu veliku hrvatsku umjetnicu, njezin rodni grad, Slavonski Brod, postavlja 2004. godine spomen-ploču na kuću u kojoj se rodila.
== Posvete ==
2002. Slavenska Dance Preservation - prikupljanje brojnih svjedočanstava, izjava i tekstova koji govore o njezinom velikom doprinosu na sceni tijekom duge karijere u Hrvatskoj, Europi i SAD.
2004. Ljepota, Gracija, Harmonija - Organizatori: Kazališno-koncertna dvorana Slavonski Brod, Ogranak Matice hrvatske Slavonski Brod i Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjetnika.
== Izvori ==

Čorak-Slavenska, Mia, hrvatsko-američka balerina, koreografkinja i pedagoginja (Brod na Savi, 20. II. 1916 – Los Angeles, 5. X. 2002). Učenica austrijske plesačice i pedagoginje Josefine Weiss i Margarite Froman. Prvi put nastupila 1924. u HNK-u u Zagrebu u ulozi Srca na praizvedbi Licitarskog srca (K. Baranović, koreografija M. Froman). Usavršavala se u Beču i Parizu. Od 1930. primabalerina zagrebačkoga Baleta, 1933–34. plesala u Parizu u trupi Bronislave Nižinske. Od 1938. nastupala pod imenom Slavenska u trupi Ballet Russe de Monte Carlo. Gostovala i u London Festival Balletu s Antonom Dolinom i pariškoj Operi sa Sergeom Lifarom. U SAD-u osnovala trupe Ballet Variante (1944) i Slavenska-Franklin Ballet (1952., s britansko-američkim baletnim plesačem i koreografom Fredericom Franklinom), s kojim je postavila balet Tramvaj zvan čežnja (prema drami T. Williamsa). Godine 1954–55. primabalerina Metropolitan Opere u New Yorku. Osim uloga klasičnog repertoara istaknula se u koreografijama Leonida Massinea (Bogatyri, 1938. i Vienna 1814, 1940), S. Lifara (David triomphant, 1936) te stilizacijama hrvatskih narodnih plesova. Nastupila i u baletnom filmu Labudova smrt (La Mort du cygne, 1937., J. Benoît-Lévy, koreografija S. Lifar). Godine 1960–84. predavala u Los Angelesu na Institute of the Arts. Citiranje: Čorak-Slavenska, Mia. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 21.7.2026. . Komentar Unesite komentar Komentar: Potpis: Zatvori Pošalji

u spomen na primabalerinu Miu Slavensku

(doslovno iz odluke: „imenuju se u spomen na primabalerinu Miu Slavensku i dobivaju ime Stube Mie Slavenske“)

Wikipedia Wikidata