Milan Šenoa
Zagreb 2. 7. 1869. – Zagreb 16. 11. 1961.
geograf i književnik; 1869 - 1961
Milan Šenoa (Zagreb, 2. srpnja 1869. – Zagreb, 16. studenoga 1961.), hrvatski zemljopisac, književnik i putopisac.
== Životopis ==
Milan Šenoa rodio se u Zagrebu 1869. godine. Sin je hrvatskog književnika Augusta i Slave rođene Ištvanić. Osnovno školovanje i Klasičnu gimnaziju (maturirao je 1887. godine) završava u Zagrebu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1892. a doktorirao 1895. godine. Bio je profesor geografije od 1892. godine. Predavao je u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu od 1892. do 1910. godine. Od 1917. godine je redoviti sveučilišni profesor. Bio je predstojnik Geografskog zavoda od 1922. do 1940. godine. Objavio je 50-ak djela iz fizičke geografije i antropogeografije, putopisa i popularne geografske članke, a pisao je pripovijetke, crtice, eseje, drame i životopise. U pripovijetke unosi regionalna obilježja. Napisao je povijesni roman Iz kobnih dana i životopis Augusta Šenoe Moj otac. Bio je suradnikom u izdanju knjige Emilija Laszowskoga, Povijest plem. općine Turopolja nekoć Zagrebačko polje zvane (također uz suradništvo Velimira Deželića starijega i Janka Barlea).
Preveo je s engleskoga na hrvatski jezik djelo Josepha Normana Lockyera, Astronomija ili nauka o zvijezdama (izd. Društvo sv. Jeronima, 1905.)
== Djela ==
Nepotpun popis djela:
Kako vam drago!: komedija u 3 čina, Zagreb, 1893.
Rijeka Kupa i njezino porječje, Rad JAZU, knj. 122, Zagreb, 1895.
Ban Pavao, Zagreb, 1903.
Exodus: pripovijest, Zagreb, 1904.
Kvarnerske pripovijesti, Zagreb, 1912.
Iz kobnih dana, Zagreb, 1914. (2. izd. Matica hrvatska, Zagreb, 1971.)
Dijalozi i dramoleti, Zagreb, 1914.
Pričanja seržana Jerka, Zagreb, 1921.
Geografija Jugoslavije, Zagreb, 1921.
Plitvička jezera, Zagreb, 1924. (serija Moja domovina, knjiga I)
Moj otac, Zagreb, 1933.
=== Posmrtno ===
O Zagrebu koješta, Zagreb, 2001. (izabrao i za tisak priredio Branimir Donat)
Rijeka Kupa i njezino porječje (prijetisak iz 1895.), Zagreb, 2006.
== Izvori ==
== Vanjske poveznice ==
Bogner-Šaban, Antonija, Milan Šenoa – dramatičar // Dani Hvarskoga kazališta. Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištu, br. 1. (2001.), str. 250. – 281. (Hrčak)
Šenoa, Milan, hrvatski geograf i književnik (Zagreb, 2. VII. 1869 – Zagreb, 16. XI. 1961). Sin A. Šenoe. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, doktorirao 1895. Predavao u Hrvatskoj dramatskoj školi (1896–97). Bio je profesor geografije klasične gimnazije u Zagrebu (1892–1910). Od 1910. docent, od 1913. izvanredni, a od 1917. do 1940. redoviti profesor Filozofskoga fakulteta. Od 1922. do 1940., kada je umirovljen, predstojnik Geografskoga zavoda, a od 1927. odjela koji se bavi regionalnom i socijalnom geografijom (antropogeografija). Objavio je pedesetak radova iz fizičke, regionalne i socijalne geografije, mnogo putopisa i popularnih geografskih članaka. Najznačajniji su mu geografski radovi Rijeka Kupa i njezino porječje (1895), Pontsko-jadranska razvodnica (1900) i Tipovi naših gradova (Die Typen unserer Städte, 1930). U književnosti se javio novelom Njuta (1890), nadahnutom Sumbatovljevom dramom Okovi. U zagrebačkom kazalištu izvedena su mu dramska djela Kako vam drago (1893), Kneginja Dora (1897), Sveta laž (1901), Časak žalosti (1904), Nevjerojatan događaj (1904), Ban Pavao (1904) i Izgubljeni (1910). Vezan uz tradiciju realizma, ali i inovatorstvo moderne, svojim je raznorodnim stvaralaštvom pridonio stvaralačkomu pluralizmu na prijelazu dvaju stoljeća (parodijske komedije Kako vam drago, Hamlet, Kralevič Marko aliti pervi horvacki sokol i dr.; tragedije Kneginja Dora, Ban Pavao; ep Robovi, 1908; Dijalozi i dramoleti, 1914; romani Iz kobnih dana, 1914., i Posljednji krstaši kralja Andrije, 1932; kraće proze Exodus, 1904., i Kvarnerske pripovijesti, 1912). Ocu je posvetio biografsku prozu Moj otac (1933). Citiranje: Šenoa, Milan. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 21.7.2026. . Komentar Unesite komentar Komentar: Potpis: Zatvori Pošalji
u spomen na geografa i pisca Milana Šenou
(doslovno iz odluke: „Šenoina ulica preimenuje se u spomen na geografa i pisca Milana Šenou i dobiva naziv“)