Milutin Milanković
Dalj 28. 5. 1879. – Beograd 12. 12. 1958.
klimatolog i astronom; 1979-1958
Milanković, Milutin, srpski geofizičar i astronom (Dalj, 28. V. 1879 – Beograd, 12. XII. 1958). Srednju školu završio je u Osijeku (1896), studij građevinarstva u Beču (1902), gdje je i doktorirao (1904). Do 1909. radio je kao inženjer u Austriji, zatim kao sveučilišni profesor u Beogradu. Bio je redoviti član Srpske akademije nauka i umetnosti od 1924 (potpredsjednik od 1948), dopisni član JAZU (danas HAZU) od 1925. Otkrio je da su periodične promjene ekscentriciteta Zemljine putanje i nagiba Zemljine rotacijske osi uzrok dugoročnih klimatskih promjena (što je putanja izduljenija i što je veći otklon ekvatorske ravnine od ravnine ekliptike razlika između godišnjih doba je ekstremnija), tj. nastanka i nestanka ledenih doba (Milankovićevi ciklusi). Ustanovio je osnovni period od približno 100 000 godina i sekundarne periode od približno 400 000 i 125 000 godina, u kojima zbog promjene ekscentriciteta Zemljine putanje nastaju značajne promjene primljene količine Sunčeva zračenja. Osim toga našao je i period promjene nagiba Zemljine osi od približno 41 000 godina, koji dovodi do smanjenja Sunčeva zračenja u višim geografskim širinama. Glavna djela: Matematička teorija termičkih pojava izazvanih Sunčevim zračenjem (Théorie mathématique des phénomènes thermiques produits par la radiation solaire, 1920), Sekularna pomicanja polova (Säkulare Polverlagerungen, 1933), Pravilo o obasjavanju Zemlje i njegova primjena na problem ledenih doba (Kanon der Erdbestrahlung und seine Anwendung auf das Eiszeitproblem, 1941). Po njemu su nazvani krateri na Mjesecu i Marsu (Milankovic) i planetoid (1605 Milankovitch). Citiranje: Milanković, Milutin. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 21.7.2026. . Komentar Unesite komentar Komentar: Potpis: Zatvori Pošalji
u spomen na matematičara Milutina Milankovića
(doslovno iz odluke: „Ulica (k.č. 1573/1, dio k.č. 1574/1 i dio k.č. 1703/1, k.o. Zaprudski Otok) koja spaja Ulicu Savezne Republike Njemačke (oko 200 m južno od Nežićeve ulice) i Ulicu Karela Zahradnika, imenuje se u spomen na matematičara Milutina Milankovića i dobiva ime Ulica Milutina Milankovića“)