Mirjana Gross

Mirjana Gross (Zagreb, 22. svibnja 1922. – Zagreb, 23. srpnja 2012.) bila je hrvatska povjesničarka. Sveučilište u Zagrebu dodijelilo joj je počasni naziv "professor emeritus" za njezinu zaslužnu nastavnu i znanstvenu djelatnost u hrvatskoj historiografiji.
== Životopis ==
Rođena je 22. svibnja 1922. godine u Zagrebu kao kći trgovca Mavre Grossa i Elle r. Deutsch. U Zagrebu je započela studij medicine. Kao Židovka preživjela je u jednom skrovištu u blizini Zagreba. Godine 1943. pronalaze je Nijemci, nakon čega je uslijedilo zatočenje u sabirnim logorima Buchenwald i Ravensbrück. Poslije rata je kao profesorica povijesti ostvarila međunarodnu znanstvenu karijeru.
Svu svoju karijeru je posvetila proučavanju hrvatske povijesti 19. stoljeća i metodologiji povijesti.
Od početka 1970-ih godina prof. Gross zacrtala je nekoliko velikih osobnih istraživačkih projekata, a oni su rezultirali knjigama koje spadaju među kapitalna djela suvremene hrvatske historiografije.
Povodom 75. godišnjice života i 45. obljetnice njezinog rada, Zavod za hrvatsku povijest zagrebačkoga Filozofskog fakulteta posvetio joj je i objavio je reprezentativni zbornik znanstvenih članaka, a čini ga 36 izvornih znanstvenih članaka domaćih i inozemnih povjesničara. Nakana uredništva bila je skupiti radove suradnika i učenika Mirjane Gross.
== Nagrade i priznanja ==
Dobitnica je više znanstvenih priznanja u Hrvatskoj i ugledna je povjesničarka u inozemstvu.
2001. – Nagrada Josip Juraj Strossmayer za najuspješnija znanstvena djela i izdavački pothvat objavljen na hrvatskome jeziku u Republici Hrvatskoj i hrvatskoj dijaspori u kategoriji Društvene znanosti za djelo "Izvorno pravaštvo".
== Bibliografija ==
(nepotpun popis)
knjiga; Društveni razvoj u Hrvatskoj : (od 16. stoljeća do početka 20. stoljeća) ...Društveni razvoj u Hrvatskoj : (od 16. stoljeća do početka 20. stoljeća) / uredila Mirjana Gross. – Zagreb, 1981. – (Izvanredna izdanja / Liber)
knjiga; Historijska znanost : razvoj, oblik, smjerovi ...Historijska znanost : razvoj, oblik, smjerovi / Mirjana Gross. – 2. izmijenjeno i dopunjeno izd. – Zagreb, 1980. – (Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu = Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis)
knjiga; Historijska znanost : razvoj, oblik, smjerovi ...Historijska znanost : razvoj, oblik, smjerovi / Mirjana Gross. – Zagreb; London, 1976. – (Posebna izdanja / Sveučilište u Zagrebu, Institut za hrvatsku povijest ; 3)
članak; Izvještaj o studijskom boravku u Beču ...Gross, Mirjana. Izvještaj o studijskom boravku u Beču / M. Gross. // Ljetopis Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti za godinu.... Za godinu 1954. Knj. 61 / urednik Marko Kostrenčić
knjiga; Izvorno pravaštvo : ideologija, agitacija, pokret ...Izvorno pravaštvo : ideologija, agitacija, pokret / Mirjana Gross. – Zagreb, 2000. – (Biblioteka Hrvatske političke ideologije)
članak; O ideološkom sustavu Franje Račkoga ...Gross, Mirjana. O ideološkom sustavu Franje Račkoga / Mirjana Gross. // Zbornik Zavoda za povijesne znanosti Istraživačkog centra Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Vol. 9 (1979) / urednik Ljubo Boban
knjiga; Odjel za hrvatsku povijest : deset godina rada : 1971-1981. ...Odjel za hrvatsku povijest : deset godina rada : 1971-1981. / [priredili Josip Adamček ... et. al.]. – Zagreb, 1981
knjiga; Povijest pravaške ideologije ...Povijest pravaške ideologije / Mirjana Gross. – Zagreb, 1973. – (Monografije / Sveučilište u Zagrebu, Institut za hrvatsku povijest ; 4)
knjiga; Prema hrvatskome građanskom društvu : društveni razvoj u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji šezdesetih i sedamdesetih godina 19. stoljeća ...Prema hrvatskome građanskom društvu : društveni razvoj u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji šezdesetih i sedamdesetih godina 19. stoljeća / Mirjana Gross, Agneza Szabo. – Zagreb, 1992. – (Plava biblioteka / Globus)
članak; Propast starounionističke stranke u svijetu izvještaja Mirka Bogovića ...Gross, Mirjana. Propast starounionističke stranke u svijetu izvještaja Mirka Bogovića / Mirjana Gross. // Zbornik Historijskog instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Vol. 1(1954) / urednici Marko Kostrenčić [et al.]
knjiga; Radnički pokret u Hrvatskoj potkraj XIX. stoljeća : izabrani izvori ...Radnički pokret u Hrvatskoj potkraj XIX. stoljeća : izabrani izvori / priredila Mirjana Gross. – Zagreb, 1957. – (Na izvorima historije ; sv. 1)
članak; Stanje i tendencije u suvremenoj historiografiji ...Gross, Mirjana. Stanje i tendencije u suvremenoj historiografiji. // Zbornik radova Simpozija o fundamentalnim istraživanjima, održanog 14. i 15. prosinca 1995. / [glavni i odgovorni urednik Dubravko Tadić]
članak; Starčevićevo poimanje Habsburške monarhije ...Gross, Mirjana. Starčevićevo poimanje Habsburške monarhije. // Ante Starčević i njegovo djelo : zbornik radova / Znanstveni skup o 100. obljetnici Oca domovine, 18. i 19. travnja 1996. u Zagrebu ; [urednici Dubravko Jelčić, Tomislav Sabljak ]
knjiga; Suvremena historiografija : korijeni, postignuća, traganja ...Suvremena historiografija : korijeni, postignuća, traganja / Mirjana Gross. – Zagreb, 1996. – (Historiae ; knj. 2)
knjiga; Vijek i djelovanje Franje Račkoga ...Vijek i djelovanje Franje Račkoga / Mirjana Gross. – Zagreb, 2004. – (Historiae ; knj. 5)
knjiga; Vijek i djelovanje Franje Račkoga ...Vijek i djelovanje Franje Račkoga / Mirjana Gross. – Zagreb, 2004. – (Historiae ; knj. 5)
knjiga; Vladavina hrvatsko-srpske koalicije : 1906-1907 ...Vladavina hrvatsko-srpske koalicije : 1906-1907 / Mirjana Gross. – Beograd, 1960. – (Institut društvenih nauka : Odeljenje za istorijske nauke ; serija 1 ; monografije)
članak; Zakon o osnovnim školama 1874. i srpsko pravoslavno školstvo ...Gross, Mirjana. Zakon o osnovnim školama 1874. i srpsko pravoslavno školstvo / Mirjana Gross. // Zbornik radova o povijesti i kulturi srpskog naroda u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj / glavni urednik Dušan Čalić. Knj. 1(1988)
Počeci moderne Hrvatske
== Izvori ==
== Literatura ==
Snješka Knežević, Aleksander Laslo. 2011. Židovski Zagreb. AGM, Židovska općina Zagreb. Zagreb. ISBN 978-953-174-393-8
== Vanjske poveznice ==
Bibliografija radova Mirjane Gross (Hrčak)

GROSS, Mirjana (Mirjam), povjesničarka (Zagreb, 22. V. 1922). Gimnaziju završila 1940. u Zagrebu. God. 1943–45. u njemačkom je koncentracijskom logoru Ravensbrück, 1947–51. studira povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, 1952–58. asistentica je u Historijskom institutu JAZU, 1959. doktorira tezom Uloga socijalne demokracije u političkom životu Hrvatske 1890–1895. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i postaje asistentica u Odsjeku za povijest, 1960. habilitira se za docenticu, 1964. izabrana je izvanrednom profesoricom i 1971. redovitom profesoricom hrvatske povijesti. God. 1982. povlači se u mirovinu. Nakon prvih radova o socijalnoj demokraciji na prijelomu XIX. u XX. st. pisala je i predavala napose o Banskoj Hrvatskoj potkraj XIX. i na poč. XX. st., a potom je dala prve sustavne obavijesti o do tada neistraženoj društvenoj i političkoj povijesti u Dalmaciji te BiH. Poslije je istraživala razdoblje nakon 1848, napose politička zbivanja i ideologije, a postupno se sve više zanimala za društvene procese pod utjecajem francuske historiografije oko časopisa Annales. Zaokruženi pogled na hrvatsku povijest 1883–1914. dala je u djelu četvero autora Povijest hrvatskog naroda 1860–1914 (1968). Na poč. 1960-ih počinje se baviti fenomenom pravaštva te 1973. objelodanjuje knjigu Povijest pravaške ideologije. To djelo je međaš s kojim ona postupno napušta »tradicionalnu historiju«. U knjizi Historijska znanost (1976) hrvatsku je historiografiju podrobnije upoznala sa suvremenim kretanjima europske historiografije. Od svih njezinih radova najveću pozornost zaslužuju knjige o povijesti sjeverne Hrvatske u početnom razdoblju formiranja građanskog društva od pol. XIX. st. tijekom nekoliko idućih desetljeća, Počeci moderne Hrvatske (1985) i Prema hrvatskome građanskom društvu (1992). U obrani profesionalnosti povijesne znanosti sudjelovala je i u polemikama, od kojih su najpoznatije one protiv velikosrpske interpretacije hrvatske povijesti XIX. st. s M. Ekmečićem (1973. i 1975–77) i protiv dogmatskog marksizma B. Đurđeva (1978–79). Surađivala je u zbornicima, časopisima i listovima Historijski zbornik (1950, 1952–69, 1972–73, 1977, 1982, 1985–89, 1994), Historijski pregled (1954, 1957, 1963), Zbornik Historijskog instituta JAZU (1954, 1979), Iz starog i novog Zagreba (1957), Radovi Filozofskog fakulteta u Zagrebu (1959), Istorija XX veka (Beograd 1962), Jugoslovenski istorijski časopis (Beograd 1962–66, 1975, 1988), Österreichische Osthefte (Beč 1964, 1966, 1968–69, 1993), Putovi revolucije (1965), Annali della Facoltà di lettere e filosofia dell’ Università di Trieste (1967), Naše teme (1967, 1982, 1984, 1986–87, 1989), Die nationale Frage in der Österreichisch-ungarischen Monarchie 1900–1918 (Budimpešta 1967), Odvjetnik (1968), Dometi (1969–70, 1987), Nastava povijesti (1969, 1972), Spomenica u povodu proslave 300 godišnjice Sveučilišta u Zagrebu, 1 (Zagreb 1969), Časopis za suvremenu povijest (1970–81, 1983, 1987, 1992–93, 1996–97), Dubrovnik (1970), Kritika (1970), Hrvatsko sveučilište (1971), Pazinski memorijal (1971), Radovi Instituta za hrvatsku povijest (1971, 1983, 1985, 1996), Sozialstruktur und Organisationsgeschichte europäischer Nationalbewegungen (München 1971), Internationales kulturhistorisches Symposion Mogersdorf (Zagreb 1976, Željezno 1978, 1987), Slavic Review (Chicago 1977), Die Donaumonarchie und die südslawische Frage von 1848 bis 1918 (Beč 1978), Austrian History Yearbook (Houston 1979–80), Društveni razvoj u Hrvatskoj od 16. do početka 20. stoljeća (Zagreb 1981), East European Quarterly (Boulder, Colorado 1981), Strani centralnoj i jugovostočnoj Evropi (Moskva 1982), The Nobility in Russia and Eastern Europe (New Haven 1983), Burgenländische Forschungen (Željezno 1984), Revue des Études Slaves (Pariz 1984), Friedenssicherung in Südosteuropa (München 1985), Zentrale Städte und ihr Umland (St. Katharinen 1985), Jagićev zbornik (Zagreb 1986), Gesellschaft, Politik und Verwaltung in der Habsburgermonarchie 1830–1918 (Wiesbaden—Budimpešta 1987), Gordogan (1987), Mitteilungen des Österreichischen Staatsarchivs (Beč 1987), Bildungsgeschichte, Bevölkerungsgeschichte, Gesellshaftsgeschichte in den böhmischen Ländern und in Europa (Beč—München 1988), The Mirror of History (Santa Barbara—Oxford 1988), Zbornik radova o povijesti i kulturi srpskog naroda u SR Hrvatskoj (Zagreb 1988), Bürgertum in der Habsburgermonarchie (Beč—Köln 1990), Erasmus (1993, 1996), The National Question in Europe in Historical Context (Cambridge 1993), Regional Contact (København 1993), Otium (1994–96), Grafenauerjev zbornik (Ljubljana 1996), Narodna umjetnost (1996), Ante Starčević i njegovo djelo (zbornik; Zagreb 1997), Zbornik radova simpozija o fundamentalnim istraživanjima (Zagreb 1997), Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj (Zagreb 1998), Politička misao (2000) i dr. Surađivala je u Pomorskoj enciklopediji, Enciklopediji Jugoslavije i HBL LZ. Bila je član redakcije Putova revolucije, Nastave povijesti (1967–73), Časopisa za suvremenu povijest (do 1980), a član je redakcije Historijskog zbornika od 1985. i Radova Zavoda za hrvatsku povijest od 1996. Uredila je Šidakov zbornik (Historijski zbornik, 1976–77) te zbornik Društveni razvoj u Hrvatskoj od 16. stoljeća do početka 20. stoljeća (Zagreb 1981). Bila je gostujuća profesorica 1969/70. u Londonu (School of Slavonic Studies), 1978/79. na University of Virginia u SAD i 1979/80. na Sveučilištu u Klagenfurtu, a predavanja je održala na sveučilištima i institutima u Beču, Kölnu, Mainzu, Berlinu, Leipzigu, Rostocku, Parizu, Oxfordu, Lancasteru, Trstu, Budimpešti, Ljubljani te na američkim sveučilištima Rice, Berkeley, Stanford, Santa Barbara, University of California at Los Angeles (UCLA), Seattle, Madison, Yale, Columbia. Od 1967. do 1973. bila je predsjednica Povijesnog društva Hrvatske. Dobitnica je Nagrade »Božidar Adžija« 1962. i 1969, Nagrade Vjesnika 1986, Nagrade »J. J. Strossmayer« 1992, austrijske Nagrade »Anton Gindely« za knjigu Počeci moderne Hrvatske, koja je tada prvi put dodijeljena knjizi na nenjemačkom jeziku. God. 1992. dodijeljen joj je odlukom predsjednika Republike Austrije Red za znanost i umjetnost I. razreda, 1998. odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu zvanje professor emeritus i 1999. Spomen-medalja Josef Hlávka Češke akademije znanosti. DJELA: Opća povijest od engleske revolucije do propasti francuskog carstva (1640–1815). Zagreb 1954 (5 izd. do 1960; talijanski prijevod Rijeka 1954). — Radnički pokret u Hrvatskoj potkraj XIX stoljeća. Izabrani izvori. Zagreb 1957. — Vladavina Hrvatsko-srpske koalicije 1906–1907. Beograd 1960. — 19. stoljeće. Historija za III razred gimnazije. Zagreb 1961 (10 izd. do 1976; makedonski prijevod Skopje 1963, 1965²; slovenski prijevod poglavlje Razdoblje imperijalizma do kraja 19. stoljeća. Ljubljana 1963; talijanski prijevod Rijeka 1964; slovenski prijevod Ljubljana 1965, 1975², 1977³). — Povijest hrvatskog naroda 1860–1914 (suautorica). Zagreb 1968. — Povijest pravaške ideologije. Zagreb 1973. — Historijska znanost. Razvoj, oblik, smjerovi. Zagreb 1976, dopunjeno izd. 1980². — Počeci moderne Hrvatske. Zagreb 1985. — Prema hrvatskome građanskom društvu (suautorica A. Szabo). Zagreb 1992. — Die Anfänge des modernen Kroatien. Wien—Köln—Weimar 1993. — Suvremena historiografija. Zagreb 1996, 2001² (njemački prijevod: Von der Antike bis zur Postmoderne. Wien—Köln—Weimar 1998). — Izvorno pravaštvo. Zagreb 2000.

Gross [gros], Mirjana, hrvatska povjesničarka (Zagreb, 22. V. 1922 – Zagreb, 23. VII. 2012). Studij medicine upisala 1940., no zbog progona Židova za NDH bila ga je prisiljena napustiti. God. 1943. uhićena je i odvedena u ženski koncentracijski logor Ravensbrück, odakle je oslobođena u svibnju 1945. Nakon toga vratila se u Zagreb i zaposlila u Ministarstvu socijalne politike, a potom u kulturno-prosvjetnom odjelu Ministarstva prosvjete. Studirala je povijest na Filozofskome fakultetu u Zagrebu 1947–51., a doktorirala 1959. s temom Uloga socijalne demokracije u političkom životu Hrvatske. Kao asistent u Historijskom institutu JAZU radila 1952–58., za asistenta na Filozofskome fakultetu u Zagrebu primljena 1959., habilitirala se 1960., a redoviti profesor postala je 1971. i do umirovljenja 1982., uz hrvatsku povijest u XIX. st., predavala povijest historiografije i metodologiju povijesnih znanosti. Uz više od 260 znanstvenih radova objavljenih u publikacijama u zemlji i inozemstvu, objavila je nekoliko temeljnih djela iz hrvatske povijesti XIX. st. i metodologije historiografije. Glavna djela: Uloga socijalne demokracije u političkom životu Hrvatske (1960), Povijest hrvatskog naroda g. 1860–1914 (koautorica, 1968), Povijest pravaške ideologije (1973), Historijska znanost: razvoj, oblik, smjerovi (1976), Počeci moderne Hrvatske: neoapsolutizam u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji 1850–1860 (1985), Prema hrvatskome građanskom društvu: društveni razvoj u Hrvatskoj i Slavoniji šezdesetih i sedamdesetih godina 19. stoljeća (koautorica A. Szabo, 1992), Počeci moderne Hrvatske: društvo, politika i kultura u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji u prvih trideset godina nakon 1848 (Die Anfänge des modernen Kroatien: Gesellschaft, Politik und Kultur in Zivil-Kroatien und Slawonien in den ersten dreissig Jahren nach 1848., 1993), Suvremena historiografija: korijeni postignuća, traganja (1996), Od antike do moderne: suvremeno pisanje povijesti i njegovi korijeni (Von der Antike bis zur Postmoderne: die zeitgenössische Geschichtsschreibung und ihre Wurzeln, 1998), Izvorno pravaštvo: ideologija, agitacija, pokret (2000), Vijek i djelovanje Franje Račkoga (2004). Za svoj je rad više puta nagrađivana, a 1988. za knjigu Počeci moderne Hrvatske dobila je prestižnu austrijsku nagradu »Anton Gindely«. Citiranje: Gross, Mirjana. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 24.7.2026. . Komentar Unesite komentar Komentar: Potpis: Zatvori Pošalji

u spomen na povjesničarku Mirjanu Gross

(doslovno iz odluke: „Park se imenuje u spomen na povjesničarku Mirjanu Gross i dobiva ime Park Mirjane Gross“)

Wikipedia Wikidata