Mladen Bošnjak

hrvatski branitelj iz Domovinskog rata; 1958-1995

173.   MLADEN BOŠNJAK

BOŠNJAK, Mladen, bibliotekar i publicist (Zagreb, 5. IX 1912 — Konstanz, 1. VII 1978). Diplomirao zemljopis i povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1937. Od 1937. do 1941. radi u Sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu, 1941–45. ataše je u Ministarstvu vanjskih poslova NDH. Nakon izdržane višegodišnje zatvorske kazne zbog djelatnosti pod okupacijom kraće je vrijeme radio kao bibliotekar u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče, zatim je 1950–52. profesor Nadbiskupske gimnazije u Zagrebu, potom bibliotekar u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci te od 1954. u knjižnici Farmaceutskog, odn. Strojarskobrodograđevnog fakulteta. Bio je član redakcije i suradnik spomenice 75 godina farmaceutske nastave na Sveučilištu u Zagrebu 1882–1957. te sekretar redakcije i tehnički urednik Bulletin scientifique. God. 1972. osuđen je zbog veze s emigracijom, no ilegalno napušta zemlju prije pravomoćnosti presude i zapošljava se kao bibliotekar Sveučilišne knjižnice u Konstanzu te djeluje u okviru hrvatske političke emigracije. — Prilozima s područja kazališne, književne i povijesne kritike te vlastitim književnim prilozima i temama iz antropogeografije, etnografije i bibliotekarstva surađivao u periodicima Bunjevačko kolo (1933–34), Hrvatska smotra (1934–36, 1943), Alma mater Croatica (1937/38–1940/41), Almanah hrvatskih sveučilištaraca (1938), Hrvatska revija (1942–44), Tatre i Velebit (1942–43), Hrvatska misao (1944), Nova Hrvatska (1944), Život za Hrvatsku (1945), Sto godina Nautičke škole u Dubrovniku (Dubrovnik 1952), Starine (1954), Republika (1955), Slovo (1957), Sveučilišni vjesnik (1957, 1960–61), Farmaceutski glasnik (1958, 1963–64). Među etnografskim radovima ističe se Tipovi kuća i seoskih naselja kod Hrvata i njihovih susjeda (Alma mater Croatica, 1938, 7–8) kao prva poznata i objavljena tipologija hrvatske tradicijske arhitekture. Pridonio je također proučavanju hrvatskih inkunabula, posebice Misala iz 1483, prve hrvatske tiskane knjige (Bulletin Zavoda za likovne umjetnosti JAZU, 1962–66; Bulletin scientifique, 1965; Jadranski zbornik, 1969; Beiträge zur Inkunabelkunde, Berlin 1969; Informatologia Yugoslavica, 1969). DJELA: Razasuta zrna (Priče i crtice). Zagreb 1941. — Bibliografija kožarstva i gumarstva. Zagreb 1955. — Upute za popisivanje prinova, Pravila za katalogizaciju knjiga (suautori S. Leitner i M. Domazet). Zagreb 1957. — Abecedno kazalo Univerzalne decimalne klasifikacije. Zagreb 1960. — A Study of Slavic Incunabula. München 1968 (hrvatski prijevod: Slavenska inkunabulistika. Zagreb 1968).

Bošnjak, Mladen, hrvatski bibliotekar i publicist (Zagreb, 5. IX. 1912 – Konstanz, Njemačka, 1. VII. 1978). Od 1937. do 1941. radio u Sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu, a od 1941. do 1945. bio je ataše u Ministarstvu vanjskih poslova NDH. Izdržao višegodišnju zatvorsku kaznu, a 1950. postao profesor Nadbiskupske gimnazije u Zagrebu. Od 1952. opet radio kao bibliotekar (prvo u Sveučilišnoj, a onda u drugim knjižnicama). Godine 1972. bio je osuđen zbog veza s emigracijom, ilegalno je napustio zemlju i radio kao bibliotekar Sveučilišne knjižnice u Konstanzu. Javljao se u mnogim časopisima mnogobrojnim prilozima iz kazališne i književne kritike te vlastitim književnim prilozima. Cijenjen je njegov etnografski rad pa se rasprava Tipovi kuća i seoskih naselja kod Hrvata i njihovih susjeda (u časopisu Alma mater Croatica, 1939) drži prvom tipologijom hrvatske tradicionalne arhitekture. Posebno su zapaženi njegovi radovi iz inkunabulistike. Knjiga Slavenska inkunabulistika (1970) i danas je, ne samo u Hrvatskoj, temeljno djelo za tu problematiku. Velik prinos dao je i istraživanjima hrvatskog prvotiska, glagoljičkoga Misala po zakonu rimskoga dvora (1483). Citiranje: Bošnjak, Mladen. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 17.7.2026. . Komentar Unesite komentar Komentar: Potpis: Zatvori Pošalji

u spomen na hrvatskog branitelja Mladena Bošnjaka

(doslovno iz odluke: „imenuje se u spomen na hrvatskog branitelja Mladena Bošnjaka i dobiva ime Ulica Mladena Bošnjaka“)