Nikola Škrlec

političar, zagrebački župan, pristaša prosvijećenog apsolutizma; 1729 - 1799

Nikola Škrlec Lomnički (lat. Skerletz de Lomnicza; Skarlecz, Skerlecz; Zagreb, 29. listopada 1729. – Zagreb, 29. siječnja 1799.), hrvatski pravnik, ekonomist i političar iz hrvatske plemićke obitelji Škrlec Lomnički.
== Životopis ==
Školovao se u Zagrebu, Kisegu, Pešti, Beču, Bolonji i Egeru, nakon čega djeluje u Zagrebu kao bilježnik (od 1754.) i sudac Sudbenog stola (od 1758.). Godine 1761. imenovan je za vrhovnog zemaljskog blagajnika, a dvije godine kasnije za protonotara Hrvatskog kraljevstva. Od 1767. godine član je Kraljevinskog vijeća za Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju i s tog položaja je provodio upravne, gospodarske i prosvjetne reforme. Djelovao je na sređivanju situacije u Severinskoj županiji i Riječkom guberniju nakon što je 1776. godine priključeno Primorja s Rijekom Hrvatskoj.
U razdoblju 1776. – 1785. godine bio je viši ravnatelj škola i studija za Hrvatsku i Slavoniju, pri čemu je znatno doprinio razvoju hrvatskog školstva i prosvjete, primjerice, sudjelovao je u osnivanju Političko-kameralne škole u Varaždinu (1769.) i Kraljevske akademije znanosti u Zagrebu (1776.). Od 1779. do 1782. godine bio je izvjestitelj za Hrvatsku u Ugarskom namjesničkom vijeću.
Godine 1782. imenovan je za velikog župana Zagrebačke županije, no umirovljen je 1785. godine zbog neslaganja s politikom cara Josipa II. Nakon smrti Josipa II. 1790. godine, nastavio je obnašati dužnost velikog župana.
Zastupao je umjereno-reformna stajališta na Ugarsko-hrvatskom saboru 1790. godine i bio je pristaša saveza ugarskog i hrvatskog plemstva protiv bečkog apsolutizma. Zbog toga je bio zagovornik saborskih odluka kojima je dio nadležnosti Hrvatskoga sabora bio prenesen na Ugarsko namjesničko vijeće i Ugarsko-hrvatski sabor. Unatoč tome, protivio se uvođenju mađarskog jezika u Hrvatsku i naglašavao njenu upravno-političku posebnost.
== Važnija djela ==
"Opis zemljopisno-političke situacije u Ugarskom Kraljevstvu s obzirom na trgovinu" (Descriptio physico-politicae situationis Regni Hungariae relate ad commercium, 1802.)
"Nacrt zakona pokrenutih i iznesenih o pitanju javnoga gospodarstva i trgovine" (Projectum legum motivatum in objecto oeconomiae publicae et commercii perferendarum, 1826.)
== Izvori ==
== Vanjske poveznice ==
Nikola Škrlec Lomnički Hrvatska enciklopedija
Nikola Škrlec Lomnički Proleksis enciklopedija

Škrlec Lomnički (Skarlecz, Skerlecz [ske'rlec], Skerletz de Lomnicza), Nikola, hrvatski pravnik i kameralist (Zagreb, 29. X. 1729 – Zagreb, 29. I. 1799). Humanističke discipline studirao u Beču, a pravo u Bologni (1749–51) i Egeru (1751–53). Pri Sudbenom stolu u Zagrebu bio je bilježnik (1754–58) i sudac (1758–63), od 1761. vrhovni zemaljski blagajnik, od 1763. protonotar Hrvatskoga Kraljevstva. Kao član Kraljevinskoga vijeća za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju (1767–79) predvodio je rad na upravnim, gospodarskim i prosvjetnim reformama. Bio je izvjestitelj za Hrvatsku u Ugarskom namjesničkom vijeću (1779–82) te viši ravnatelj škola i studija (1776–85). Znatno utjecao na osnutak Političko-kameralnoga studija u Varaždinu i Kraljevske akademije znanosti u Zagrebu. Od 1782. bio je veliki župan Zagrebačke županije, umirovljen 1785. zbog neslaganja s politikom Josipa II. Nakon Josipove smrti 1790. ponovno je postao veliki župan (do smrti) te jedan od najznačajnijih političara u Ugarskoj; zastupao je umjereno reformna stajališta na Ugarsko-hrvatskom saboru (1790). Bio je pristaša saveza ugarskog i hrvatskog plemstva u otporu bečkomu apsolutizmu te idejni tvorac saborskih odluka kojima je dio nadležnosti Hrvatskoga sabora bio prenesen na Ugarsko namjesničko vijeće i Ugarsko-hrvatski sabor. Ipak, protivio se uvođenju mađarskog jezika u Hrvatsku i naglašavao njezinu upravno-političku posebnost. Bio je jedan od najznačajnijih kameralista u Hrvatskoj i Ugarskoj. Napisao više djela, od kojih su najpoznatija dva s područja ekonomije: Opis zemljopisno-političke situacije u Ugarskom Kraljevstvu s obzirom na trgovinu (Descriptio physico-politicae situationis Regni Hungariae relate ad commercium, 1802) i Nacrt zakona pokrenutih i iznesenih o pitanju javnoga gospodarstva i trgovine (Projectum legum motivatum in objecto oeconomiae publicae et commercii perferendarum, 1826). Citiranje: Škrlec Lomnički, Nikola. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 21.7.2026. . Komentar Unesite komentar Komentar: Potpis: Zatvori Pošalji

Wikipedia Wikidata