Obrovac
grad u Dalmaciji
Obrovac je grad u Hrvatskoj, u Zadarskoj županiji, smješten na rijeci Zrmanji.
== Gradska naselja ==
Na području grada Obrovca nalazi se 12 naselja (stanje 2006.), to su: Bilišane, Bogatnik, Golubić, Gornji Karin, Kaštel Žegarski, Komazeci, Krupa, Kruševo, Muškovci, Nadvoda, Obrovac i Zelengrad.
== Zemljopis ==
Obrovac se nalazi na rijeci Zrmanji, 12 km od njezina ušća u more. Razvio se na raskrižju puteva za Zadar, Šibenik i Knin, podno velebitskih prijelaza Malog Alana i Prezida koji vode iz Like u Dalmaciju. Njegovo prometno značenje znatno se smanjilo izgradnjom autoceste Zagreb – Split.
Obrovački kraj pripada krškom prostoru Bukovice pa je zbog nedostatka većih poljoprivrednih površina bio usmjeren uglavnom na stočarstvo. Jedini izuzetak je Žegarsko polje, koje se nalazi istočno od samog gradića.
== Stanovništvo ==
=== Popis 2001. ===
Na području Grada Obrovca živi 3387 stanovnika. Najveće naselje nije gradić Obrovac koji ima 1055 stanovnika, već susjedno selo Kruševo (1078 st.).
Većinsko stanovništvo su Hrvati (84,0 %), dok udio Srba iznosi 12,8 %.
=== Popis 1991. ===
Po popisu stanovništva iz 1991. godine, kao i ranijim popisima, Srbi su u Obrovcu predstavljali većinsko stanovništvo, točnije 1991. je u tadašnjoj općini Obrovac bilo 65,5 % Srba, 32,5 % Hrvata te 2,0 % ostalih.
=== Narodnosni sastav grada Obrovca (naseljenog mjesta) ===
== Uprava ==
Upravno područje Grada Obrovca čini 12 naselja (Bilišane, Bogatnik, Golubić, Gornji Karin, Kaštel Žegarski, Komazeci, Krupa, Kruševo, Muškovci, Nadvoda, Obrovac i Zelengrad).
== Povijest ==
1337. – Prvi spomen Obrovca u pisanim ispravama
1527. – Obrovac zauzimaju Turci
1647. – Obrovačku utvrdu i naselje podno nje zauzimaju i razaraju Mlečani
1687. – Serdar Stojan Janković trajno protjeruje Turke iz Obrovca
1848. – Obrovačka općina, kao prva među dalmatinskim općinama, upućuje zahtjev Banu Jelačiću za sjedinjenjem Dalmacije i Hrvatske
=== Parobrodska linija ===
O nekadašnjoj gospodarskoj važnosti obrovačkog kraja govori i podatak kako su nekoć postojale dvije parobrodske linije: Sušak – Obrovac i Šibenik – Obrovac. Zabilježeno je da se 1935. parobrodski promet odvijao dva puta tjedno na liniji Sušak – Obrovac i jednom tjedno na liniji Šibenik – Obrovac. Parobrodi koji su prometovali od Sušaka do Obrovca bili su Lloydov Hebe i Gradac, a od 1937. prometuje parobrod Pelješac.
== Dijelovi naselja ==
=== Bivši dijelovi naselja ===
Dijelovi su naselja koji su na različitim popisima stanovništva iskazivani samostalno, a koji se od 1. siječnja 1976. godine više službeno ne iskazuju:
== Gospodarstvo ==
Elan – tvornica čamaca
Reverzibilna hidroelektrana "Velebit"
Obrovac je poznat po jednom od najvećih gospodarskih promašaja komunističkog razdoblja, tvornici Jadral (pogon za preradu glinice).
== Poznate osobe ==
== Spomenici i znamenitosti ==
Manastir Krupa
ostatci rimskog naselja Clambetae (Cvijina Gradina)
Utvrda hrvatskih plemića Kurjakovića u Obrovcu
Župna crkva Svetog Josipa u Obrovcu
klanac Zrmanje
Crkva sv. Kuzmana i Damjana u Ribnici u Kruševu, zaštićeni spomenik kulture iz ranog srednjeg vijeka;
Crkva svete Trojice
== Obrazovanje ==
Osnovna škola Obrovac s područnim školama u Gornjem Karinu i Kruševu, kao i osnovna škola Žegar u Žegaru.
Srednja škola Obrovac
== Kultura ==
Muzej Grada Obrovca
== Šport ==
NK Zrmanja Obrovac
taekwondo klub
Rafting-kanu klub "Zrmanja"
boćarski klub Kruševo
== Izvori ==
== Vanjske poveznice ==
Službene stranice Grada Obrovca
Obrovčani diljem svijeta Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. kolovoza 2007. (Wayback Machine)
Portal o Obrovcu Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. srpnja 2008. (Wayback Machine)
prema imenu mjesta Obrovac
(doslovno iz odluke: „OBROVAČKA ULICA;“)