Petar Svačić

posljednji hrvatski kralj, 1093-1097; poginuo na Petrovoj gori

Petar (prema nekima Snačić ili Svačić) bio je hrvatski kralj koji je, pretpostavlja se, vladao od 1093. do 1097.
Kao vođa protumađarskog otpora u Hrvatskoj izabran je za kralja 1093. godine,[nedostaje izvor] u jeku naslijednog sukoba uzrokovanog smrću Zvonimira i Stjepana II. Bio je posljednji hrvatski kralj narodne krvi.
== Životopis ==
=== Podrijetlo ===
Prema jednoj predaji podrijetlom je iz grada Kamička s padina Miljevačkog platoa uz rijeku Krku.
Podatak u Supetarskom kartularu navodi kako je za Zvonimirove vladavine ban bio neki Petar iz roda Snačića, no podatak nije dovoljno pouzdan da bi ga se moglo povezati s kraljem. Zbog krivog čitanja Franje Račkog u dijelu historiografije bilo je prihvaćeno da je Petar bio Svačić ili Snačić.
=== Vladavina i smrt ===
Kralj Stjepan II. vladao je manje od dvije godine tijekom kojih vanjskopolitički protivnici nisu stvarali probleme očekujući smrt staroga kralja bez djece. Plemstvo je vjerojatno i očekivalo da Stjepan za života imenuje nasljednika, što se nije dogodilo. Kako pitanje svoga nasljednika nije riješio tijekom života, nakon njegove smrti započeo je rat za hrvatsku krunu.
Zvonimirova udovica Jelena Lijepa, koja se smatrala jedinom zakonitom baštinicom hrvatskog prijestolja, pozvala je svoga brata, ugarskog kralja Ladislava I. (1077. – 1095.) da vojno zauzme hrvatsku i proglasi se kraljem. Hrvatska je strana na prijestolje podigla bana Petra Snačića.
Prijestolnica mu je bila u Kninu i pretpostavlja se da je vladao samo središnjom Hrvatskom.
Krajem travnja, odnosno početkom svibnja 1097. godine došlo je do bitke na Gvozdu, najvjerojatnije na sjevernom podnožju gore Gvozd, u kojoj je kralj Petar izgubio život na bojištu i tako ostao zapamćen kao posljednji hrvatski kralj narodne krvi.
Mjesto njegove pogibije je nazvano po njemu Petrov Gvozd ili Petrova gora.
== Počasti ==
=== U umjetnosti ===
Prikazan je na slikama Otona Ivekovića i Josipa Horvata.
Skladatelj Jakov Gotovac 1969. godine skladao je operu „Petar Svačić”.
Pjesnik Vladimir Nazor posvetio mu je pjesmu „Petar”.
Spomenik kralju Petru Snačiću na Miljevcima.
Spomenik na mjestu pogibije na Petrovoj gori.
=== Ostalo ===
Ulica Petra Snačića u Splitu, Zadru, Osijeku, Velikoj Gorici, Slavonskom Brodu, Posušju i Širokom Brijegu.
900. obljetnica smrti.
Trg u Zagrebu i Karlovcu.
Poštanska marka s likom kralja Petra Svačića (1997.).
== Izvori ==
== Literatura ==
=== Članci ===
=== Knjige ===
=== Mrežna sjedišta ===
== Vanjske poveznice ==
Ostali projekti

Wikipedia Wikidata