Petar Zoranić
Zadar 1508. – 1569.
renesansni pisac, autor prvog hrvatskog romana Planine; 1508-1569
Petar Zoranić (Zadar, 1508. – između 1543. i 1569.) bio je hrvatski renesansni pisac.
== Životopis ==
Petar Zoranić ("Veliki Ninjanin"; "Hrvatin") rođen je 1508. godine. Bio je potomak stare plemićke obitelji Tetačić iz Nina koja se pred kraj 15. stoljeća zbog malarije u Ninu i turske opasnosti sklonila u Zadar. U to vrijeme njegova majka Elizabeta (iz plemićkog roda Medulla, iz kojeg potječe i poznati slikar Andrija Medulić) očekivala je dijete. Najraniji podatak o njegovu životu potječe tek iz 1531. godine, kada se spominje kao plaćeni ninski notar, pravnik i sudski pisar, što znači da je najvjerojatnije završio studij pravnih znanosti; vjerojatno u Padovi.
Ne zna se pouzdano točno kada je umro. Postoje određene indicije o njegovoj smrti, a zadnji podatak o njegovom životu je iz 1543. godine. Pretpostavlja se da je umro nakon 1543. godine, ali svakako prije 1569. godine kad su tiskane Planine, jer da je bio živ vjerojatno bi izmijenio svoju posvetu iz 1536. godine Matiji Matijeviću, ninskom kanoniku, koji je u vrijeme kada se djelo tiskalo već bio mrtav.
== Književno stvaralaštvo ==
Zoranić je poznat kao pisac prvog hrvatskog romana Planine iz 1536. godine (godinu dana prije pada Klisa; u vrijeme kad su Turci duboko zašli u naše krajeve; nakon Bitke na Mohačkom polju i prve opsade Beča).
Pastoralni roman (putopisni elementi) Planine izašao je u Mletcima, 1569. godine i to je jedino njegovo sačuvano djelo (uz dva izgubljena za koje se zna: "Ljubveni lov" i "Vilenica") ↓1. Djelo nepoznatog autora, pastirska ekloga iz 16. stoljeća kupljena 1970-ih godina 20. stoljeća u Londonu pripisuje se njegovim djelima. Njegov roman svjedoči o temeljitoj humanističkoj i teološkoj naobrazbi koju je najvjerojatnije stekao u Dominikanskom općem učilištu u Zadru (ponovno otvorenom krajem 1495. godine, nakon što je dvadesetak godina prekinulo s radom zbog ratnih opasnosti – pad Bosne i prodor Turaka do Zadarskih zidina). Roman Planine sadrži ljubavne pjesme. Po tim umetnutim pjesmama Zoranić je suvremeni petrarkist. Djelo je domoljubnog karaktera i oslikava Hrvatsku rastrgnutu između dvaju osvajača: "kad s jedne strane Turci, a s druge Mlečani napadaju narod da ga unište, a narod se ne da".
Zoranić je pripadao krugu književnika koji su doprinijeli tomu da Zadar, uz Hvar, Korčulu, Split i Dubrovnik, postane jednim od glavnih središta hrvatske renesansne književnosti (poput Brne Karnarutića ili Jurja Barakovića).
== Bilješke ==
↑1 "(...) nastali prije Planina; za njih se zna samo po naslovima: spominju se u Planinama, u poglavlju «Perivoj od slave» (20. poglavlje)"
== Izvori ==
== Vanjske poveznice ==
Zoranić, Petar Hrvatska enciklopedija, enciklopedija.hr
Tema broja: Uz 500. obljetnicu rođenja Petra Zoranića Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. lipnja 2020. (Wayback Machine), Kolo, br. 3-4, 2009.
Tomislav Marijan Bilosnić, Tko je Petar Zoranić i što nam donosi, zadarskilist.hr, 18. kolovoza 2008.
Zoranić, Petar, hrvatski književnik (Zadar, 1508 – ?, ? prije 1569). Potomak ninskog ogranka plemićke obitelji podrijetlom iz Like, s dobra Tetačić, odakle se preselila u sjevernu Dalmaciju. Arhivski zapisi o Zoraniću vrlo su oskudni. Ponešto se, pa i sama godina rođenja, zaključuje iz njegova jedinoga sačuvanoga djela, Planina. Učitelj mu je vjerojatno bio ninski kanonik Matija Matijević, kojemu su Planine i posvećene, a čini se da je važnu ulogu u Zoranićevu životu imao i Šibenčanin J. Divnić, ninski biskup, o kojem se govori u završnom dijelu Planina. Pretpostavlja se da je Zoranić imao pravnu naobrazbu, jer se jednom spominje kao notar i jednom kao egzaminator javnih spisa. Posljednja arhivska vijest koja ga spominje potječe iz 1543. Planine su tiskane 1569., a posveta je datirana 1536. i nije mijenjana kada je djelo išlo u tisak, po čemu se pretpostavlja da je Zoranić bio mrtav u doba objavljivanja. To se djelo u književnoj historiografiji često smatra prvim hrvatskim romanom, premda je pisano prozom i stihom. Podijeljeno je u 24 poglavlja. Narativni okvir djela čini sedmodnevno putovanje pastira Zorana zadarskim zaleđem, Velebitom i Dinarom, na koje kreće tražeći lijek za neuzvraćenu ljubav. Na putu susreće pastire, koncipirane u tradiciji pastoralne literature, koji pripovijedaju o postanku ili nazivu zavičajnih lokaliteta i prirodnih pojava (po uzoru na Ovidijeve preobrazbe u Metamorfozama) te se natječu u pjevanju različitih pjesama, najčešće ljubavnih. Najpoznatiji je dio poglavlje Perivoj od slave, u kojem se vila Hrvatica žali na zapuštenost književnosti na hrvatskom jeziku te spominje Zoranića kao autora Planina i još dvaju djela, Ljubvenoga lova i Vilenice, koja nisu sačuvana. Zoranić i drugdje u romanu upozorava na zanemarenost narodnog jezika i na skromnu domaću književnu produkciju te sebe vidi kao onoga koji krči put. Osim brige za književnost na narodnom jeziku, djelom se provlače i jadikovke na račun »rasute bašćine«, odn. rascjepkane domovine, za što su krivi Turci, koji se kriju iza metaforičke oznake vuci. Jedan od pastira, nazvan Marul, pjeva pjesmu koja parafrazira Marulićevu Molitvu suprotiva Turkom. Uz to što se u Planinama pripovijeda o konkretnim lokalitetima zadarskoga zaleđa te aludira na konkretne povijesne prilike, one su i alegorijski roman, jer je Zoranovo putovanje, na kojem mu pomažu i neka mitska bića, putovanje spoznaje i očišćenja duše uz posredovanje Božje milosti. Iz Zoranićeva djela lako se iščitava utjecaj domaće (M. Marulić) i strane lektire, npr. Biblije, Vergilija, Ovidija, sv. Jeronima, sv. Augustina, Dantea (osobito Božanstvene komedije), F. Petrarce (Zoranić je preveo njegov sonet Pace non trovo – Mira ne nahodim) i G. Boccaccia. Planine se smatraju i jednim od prvih odjeka Arkadije J. Sannazara, djela koje je uvelike utjecalo na popularnost pastorale u zapadnoeuropskim književnostima XVI. i XVII. st. Premda autor samo jednoga poznatog djela, Zoranić je najznačajniji književnik zadarskoga kruga i autor prvog i zadugo jedinoga svjetovnoga fikcionalnoga narativnoga djela pisanoga hrvatskom prozom, a približno 1600 stihova iz Planina, ponajviše dvanaesteraca, čini prvi sačuvani kanconijer na tom dijelu hrvatske obale. Citiranje: Zoranić, Petar. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 21.7.2026. . Komentar Unesite komentar Komentar: Potpis: Zatvori Pošalji