Posedarje
naselje na obali Novigradskog mora/Dalmacija
Posedarje je naselje i općina u Hrvatskoj.
== Zemljopis ==
Posedarje se nalazi oko 25 km sjeveroistočno od Zadra na obali Novigradskog mora. Kroz mjesto prolazi jadranska magistrala na dijelu Zadar – Maslenica, a neposredno iznad njega i autocesta Zagreb – Split.
== Općinska naselja ==
Općinu Posedarje čine naselja:
Grgurice
Islam Latinski
Podgradina
Posedarje
Slivnica
Vinjerac
Ždrilo.
== Stanovništvo ==
Prema popisu iz 2021. naselje Posedarje ima 1292 stanovnika, a čitava općina, kojoj pripada još šest sela, ukupno 3449 stanovnika. Hrvati su gotovo jedino stanovništvo općine (99 %).
== Uprava ==
Ivica Klanac, načelnik Općine Posedarje.
Leonardo Rončević, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Posedarje.
== Općinsko vijeće ==
Općinsko vijeće je kolektivno predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave, koje donosi akte u okviru djelokruga Općine te obavlja druge poslove u skladu sa Zakonom i Statutom Općine.
Mandat vijećnicima traje 4 godine, a biraju ih građani na neposrednim i općim izborima tajnim glasovanjem. Općinsko vijeće sastoji se od 8 članova.
== Povijest ==
Povijest Posedarja spominje se od početka 13. stoljeća. Prvi put se spominje pod latinskim nazivom Possedaria u ispravi ugarsko-hrvatskog kralja Andrije II. iz 1219. godine. Krbavski knezovi iz plemena Gusića dobili su u 14. stoljeću prema Posedarju ime knezovi Posedarski. Starosjedilačko hrvatsko stanovništvo počelo se iseljavati iz Posedarja ponajviše u vrijeme osmanskih napada. U osvojene krajeve Osmanlije dovode novo stanovništvo iz svoje pozadine, koje su naseljavali pod imenom Vlasi. Osmanlije su u više navrata napadali Posedarje (1571., 1646., 1662. i 1665.). U osmanskim je napadima izgubljeno mnoštvo hrvatskog stanovništva. Prema popisu žitelja iz godine 1527. Posedarje je brojalo 371 stanovnika, a 1608. samo 175 stanovnika. Hrvatski crkveni povjesničar Ante Bogović navodi da je 1692. u Posedarju bilo 210 katolika i 24 pravoslavca. C. F. Bianchi piše da je u njegovo vrijeme oko 1880. Posedarje brojilo 729 duša (u taj je broj pridodana i Podgradina). Nedaće izazvane ratovima između Osmanlija i Mlečana, te pojava bolesti (malarija, kuga, kolera) uzrok su čestih oscilacija i opadanja stanovništva Posedarja. Umjesto njih pristizale su pridošlice koje su pomalo postojale većinsko žiteljstvo. Prema povijesnim zapisima Posedarci su se uglavnom bavili vinogradarstvom, stočarstvom i ribolovom. U 18. posjedi knezova Posedarskih prelaze u vlasništvo zadarske plemićke obitelji Benja koja je svom prezimenu dodala Posedarski. Posljednji knez Ante Benja-Posedarski odselio je krajem 1943. u Italiju i umro u Venceiji.[nedostaje izvor]
== Turizam ==
U Posedarju se nalazi i turističko naselje u koje ljudi dolaze u ljetnim mjesecima. Nalazi se izvan centra mjesta na cesti prema Podgradini i Novigradu te nedaleko od plaže Sveti Duh.
== Poznate osobe ==
Martin Posedarski
Franjo Posedarski
== Spomenici i znamenitosti ==
Crkvica Sveti Duh
Centralni bunar
== Obrazovanje ==
Osnovna škola »Braća Ribar« Posedarje
== Šport ==
NK Hrvatski vitez Posedarje
Biciklistički klub Posedarje
Odbojkaški klub Posedarje
== Izvori ==
== Vanjske poveznice ==
Službena stranica Općine Posedarje – opcina-posedarje.hr
prema imenu mjesta Posedarje, općina Zadar
(doslovno iz odluke: „POSEDARSKA ULICA“)
prema nazivu matične ulice
(doslovno iz odluke: „imenuje se prema nazivu
ulice:“)