Slobodan Lang

liječnik i humanitarni djelatnik; 1945 - 2016

Slobodan Lang (Zagreb, 8. listopada 1945. – Zagreb, 23. veljače 2016.) bio je hrvatski političar, liječnik iz Zagreba i humanitarni djelatnik. Bio je obnašatelj brojnih visokih političkih dužnosti.
== Životopis ==
Slobodan Lang rođen je u Zagrebu 1945. godine. Rodom je iz ugledne hrvatske židovske obitelji iz Vinkovaca. Djed mu je bio predsjednikom Židovske općine. Dolaskom na vlast režima koji je bio marionetom osovinske Njemačke, život im se našao u ugrozi. Pokušao ih je spasiti poznati dominikanac Hijacint Bošković; taj je Boškovićev čin polučio da je Lang "od djetinjstva odgajan u osjećaju zahvalnosti prema fra Hijacintu, dominikancima i svim fratrima".
U Zagrebu je Slobodan Lang pohađao osnovnu školu i gimnaziju. Gimnaziju je završio 1964. godine. Medicinu je završio u Zagrebu 1972. godine. Specijalizirao je socijalnu medicinu. Doktorirao je 1982. godine na Medicinskom fakultetu s tezom Kvaliteta života žena oboljelih od raka dojke.
U doba hrvatskog proljeća predložilo ga se za prvog studenta prorektora u 300-godišnjoj povijesti sveučilišta u Hrvatskoj. Prvotni kandidat bio je Ivan Pađen, nakon čega se predložilo Langa, no Lang je otklonio tu mogućnost. Otac Slobodana Langa, Rikard Lang, istakao se u hrvatskom proljeću 1971. što se nije pridružio onovremenoj vrlo probitačnoj hajci na ljude, pa je tako spriječio progone kolega na zagrebačkom Ekonomskom institutu.
Velike je znanstveničke karijere. Predavao je na Školi narodnog zdravlja Andrija Štampar, mostarskom Medicinskom fakultetu, u SAD-u. Bio je članom uglednih inozemnih liječničkih udruženja. Bio je u uredništvu hrvatskog časopisa Croatian Medical Journal. Pokrenuo je Prvi hrvatski kongres preventivne medicine. Osnovao je Hrvatski časopis za javno zdravstvo, kojeg je i uređivao. Prepoznao je opasnost onda relativno nove bolesti kopnice (AIDS-a), tako da je zarana radi sveobuhvatna sprječavanja širenja te opake bolesti pokrenuo sveobuhvatnu akciju poučavanja građana o toj bolesti. Njegovim radom je grad Zagreb došao na čelno mjeto svjetskog pokreta Zdravih gradova. Inicirao je osnivanje mostarskog medicinskog fakulteta.
Obnašao je brojne visoke političke dužnosti. Bio je član Izvršnog vijeća grada Zagreba, tajnik Sekretarijata za zdravstvo, glavni nositelj skrbi za zdravlje svih sudionika Univerzijade u Zagrebu, posebni savjetnik Predsjednika RH Franje Tuđmana za humanitarna pitanja, zastupnik u Županijskom domu Sabora RH, veleposlanik u Ministarstvu vanjskih poslova RH i tako dalje.
Bio je sudionikom posljednjeg, 14. kongresa SKJ. Na poticaj Slobodana Langa, Ivica Račan "prilazi govornici i izjavljuje 'da mi (izaslanstvo SKH) ne možemo prihvatiti Jugoslavensku partiju bez Slovenaca' te nakon toga i hrvatsko izaslanstvo napušta Kongres, što je označilo kraj vladavine SKJ".
Humanitarni je rad nezaobilazni dio njegova životopisa. Ističe se kad je pomogao kosovskim rudarima kad su 1989. godine štrajkali glađu (Stari Trg). Radio je u predraću na tome da bi se spriječili sukobi u Hrvatskoj i drugim republikama u Jugoslaviji. Suorganizator je konvoja Libertasa kojim se listopada 1991. godine pomoglo odsječenom Dubrovniku, organizirao je zaštitu za prognanike i izbjeglice u Hrvatskoj, organizirao i predvodio (s Hermanom Vukušićem) je humanitarni Bijeli put pomoći za bolnicu u Novoj Bili, čiju je organizaciju baš on inicirao te brojne druge.
Bio je članom SKH, HSS, HDZ-a i poslije Demokratskog centra gdje je, od 2010. godine, bio predsjednikom glavnog odbora.
Pisao je za Glas Hrvata, internetski časopis iz hrvatskog iseljeništva, Hrvatski list i druge medije.
== Djela ==
Napisao je mnoštvo stručnih i znanstvenih članaka. Objavio je, priredio i uredio nekoliko knjiga.
Stanje kroničnih bolesti u Zagrebu, Zagreb, 1982.
Dnevnik Libertas: dubrovački zapisi, Pegaz, Zagreb, 1997.
Javno zdravstvo i ljudska prava, Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 1997. (suautor Stjepan Orešković)
Spasimo život: zbrinjavanje napuštenih osoba na oslobođenim područjima Hrvatske: (zima 95./proljece 96.), Hrvatski Crveni križ, Zagreb, 1997. (suautori Bosiljko Domazet i Branko Čulo)
Povijesno-medicinski vodič kroz medicinu starog Dubrovnika, Medicinski fakultet, Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar", Zagreb, 2001. (suautorica Ana Borovečki)
Pružena ruka: hrvatski "Pravednici": djela dobra u ratu, priredili Slobodan Lang i Vesna Ivanović, Amatio, Zagreb, 2006.
Pokret zdravih gradova: djelotvorno znanje za zdravlje, Hrvatska mreža zdravih gradova, Zagreb, 2010. (suautori Duško Popović i Selma Šogorić)
Pravo na dom, priredili i uredili Branko Pek i Slobodan Lang, Studio HS internet, Osijek, 2011.
Bijeli put: pobjeda dobra u ratu, priredili Slobodan Lang i Branko Čulo, Styria, Zagreb, 2014. (elektroničko izdanje)
Saving life: care of civilians after the operation "Storm" = Spasimo život: zbrinjavanje civila nakon operacije "Oluja", Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata - Hrvatski Crveni križ, Zagreb, 2016. (suautori Branko Čulo, Bosiljko Domazet)
== Nagrade i priznanja ==
Spomenica Domovinskog rata 1990. – 1992.
Spomenica domovinske zahvalnosti
Red hrvatskog trolista
Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske
Red Nikole Šubića Zrinskog (za hrabrost)
Red kneza Branimira s ogrlicom
Medalja ECTF-a (European Community Task Force)
Zastava Kongresa Sjedinjenih Američkih Država
2012.: Povelja mira i prijateljstva, za dugogodišnju iskrenu opredijeljenost borbi za ljudska prava i humanost, poglavito u vrijeme i nakon hrvatskoga Domovinskog rata.
== Izvori ==
Croatian History, stranice Darka Žubrinića Slobodan Lang
== Vanjske poveznice ==
Mrežna mjesta
Slobodan Lang, slobodan-lang.com, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 25. veljače 2016.)
Zdravi gradovi  Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. ožujka 2012. (Wayback Machine) Slobodan Lang
Veritas, glasnik sv. Antuna Padovanskoga - br. 11/2001. Pomoći ranjenom Kristu (razgovarala Maša Horvat), (u međumrežnoj pismohrani archive.org 20. rujna 2015.)
Pravo na dom, priredili i uredili Branko Pek i Slobodan Lang, Studio HS internet, Osijek, 2011., slobodan-lang.com, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 8. siječnja 2014.)

LANG, Slobodan, javnozdravstveni i humanitarni djelatnik (Zagreb, 8. X. 1945). Sin pravnika i ekonomista Rikarda. U Zagrebu 1964. završio gimnaziju, 1972. diplomirao i 1982. doktorirao na Medicinskom fakultetu tezom Kvaliteta života žena oboljelih od raka dojke. Usavršivao se 1975–76. kao stipendist Fulbrightove zaklade u SAD. Nakon studija radio u Zagrebu u Središnjem institutu za tumore, od 1976. do umirovljenja 2011. u Školi narodnog zdravlja »Andrija Štampar«. Od 1975. asistent, od 1984. docent i od 2005. izvanredni profesor socijalne medicine i organizacije medicinske zaštite na zagrebačkom Medicinskom fakultetu. Predavao i u Školi za javno zdravstvo Sveučilišta u Bostonu 1985–96, Centru za zdravstvo i ljudska prava Harvardova sveučilišta 1993. i na Medicinskom fakultetu u Mostaru (inicijator osnutka 1997). Poglavito kao član IV Grada Zagreba i sekretar Sekretarijata za zdravstvo 1986–90, djelatan na područjima skrbi za osobe s invaliditetom, prevencije side (AIDS), zaštite okoliša te javnoga i humanitarnoga zdravstva u ratnim prilikama. Supokretač 1987. projekta SZO Zdravi grad, 1990. Hrvatske mreže zdravih gradova (od 1992. predsjednik), a 2003. pokretač I. hrvatskoga kongresa preventivne medicine i unapređenja zdravlja, na kojem je osnovan Hrvatski časopis za javno zdravstvo (urednik). Surađivao u zbornicima, udžbenicima i drugim publikacijama o sidi, socijalnoj medicini i javnom zdravstvu te u periodicima Acta medica Iugoslavica (1989; Acta medica Croatica, 1996), Praxis medici (1989), Libri oncologici (1991), Croatian Medical Journal (1993–95, 1997–99, 2001–02), Revija za socijalnu politiku (2001) i Collegium antropologicum (2003, 2007) te suuredio izdanja Tko je tko u hrvatskom javnom zdravstvu (Zagreb 2003) i Javno zdravstvo, etika i ljudska prava (Zagreb 2010). Predsjednik Hrvatskoga društva za javno zdravstvo od 2008. — Za Domovinskoga rata skrbio za prognane, izbjegle i zatočene u RH i BiH, bio organizator i sudionik konvoja Libertas za Dubrovnik 1991. i Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu 1993, inicijator i predsjednik Odbora za izgradnju Hrvatske bolnice Nova Bila 1994, pokretač akcije Spasimo život na oslobođenom hrvatskom području 1995. i povratka izbjeglica u Veliku Kladušu 1995–96. Surađivao u periodicima Observer (London 1991), Dubrovnik (1992) i Gordogan (2004), izdanjima Informacijski rat protiv oslobodilačke operacije »Oluja« (Zagreb 2008), Dr. Franjo Tuđman – nasljeđe za budućnost (Zagreb 2009) i Pravo na dom (Osijek 2011, suurednik) te zbornicima skupova. Predgovorima popratio katalog izložbe crteža djece prognanika (Zagreb 1995) i knjigu o Domovinskom ratu Zagreb (Zagreb 2005). Bio je savjetnik za humanitarna pitanja predsjednika RH i veleposlanik u Ministarstvu vanjskih poslova 1994–2000, imenovani saborski zastupnik u Županijskom domu 1997–2001, voditelj hrvatskoga izaslanstva na zasjedanju Interparlamentarne unije u Kairu 1997. i Windhoeku 1998. Od 2010. predsjednik GO stranke Demokratskoga centra. DJELA: Stanje kroničnih bolesti u Zagrebu. Zagreb 1982. — Dnevnik Libertas. Zagreb 1997. — Spasimo život (suautori B. Domazet i B. Čulo). Zagreb 1997. — Pružena ruka (suautorica V. Ivanović). Zagreb 2006. — Djelotvorno znanje za zdravlje (suautori D. Popović i S. Šogorić). Zagreb 2010.

Lang, Slobodan, hrvatski liječnik i humanitarni djelatnik (Zagreb, 8. X. 1945 – Zagreb, 23. II. 2016). Diplomirao (1971) i doktorirao (1982) na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, gdje je bio naslovni profesor na Školi narodnoga zdravlja »Andrija Štampar«. Istaknuo se u ekološkom pokretu (osnivač pokreta »Zdravi grad«), pokretu za ljudska prava (u štrajku rudara Staroga trga na Kosovu 1989) te u humanitarnim akcijama (konvoji »Libertas«, 1992., »Bijeli put«, 1993. i dr.). Bio je savjetnik predsjednika republike za humanitarna pitanja (1993–2000). Citiranje: Lang, Slobodan. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 21.7.2026. . Komentar Unesite komentar Komentar: Potpis: Zatvori Pošalji

u spomen na liječnika i humanitarnog djelatnika Slobodana Langa

(doslovno iz odluke: „imenuje se u spomen na liječnika i humanitarnog djelatnika Slobodana Langa i dobiva ime Park Slobodana Langa“)

Wikipedia Wikidata