Šokci
autohtono hrvatsko stanovništvo poglavito s područja Slavonije, Baranje, Banata i Srijema/carski defter sultana Ahmeda I iz 1615
Šokci su hrvatska etnička skupina naseljena na području Slavonije, kamo su se doselili u 17. stoljeću, te Vojvodine, Bosne i Mađarske.
== Povijest i distribucija ==
Šokci danas žive u Slavoniji, Baranji, Bosni, Srijemu (zapadni dio), Banatu i Bačkoj (u somborskoj okolici; u samom gradu Somboru, žive Hrvati iz skupine Bunjevaca) te uz Dunav u Bačkoj. Dio šokačkih Hrvata živi u okolici grada Pečuha u Mađarskoj. Hrvatski etnograf iz Mađarske Đuro Šarošac je u svom radu iz 1973. obradio sela u pečuškoj okolici. Prema njegovom istraživanju sela koja se nalaze jugoistočno od Pečuha su naseljena šokačkim Hrvatima: Belvar, Birjan, Katolj, Lotar, Šaroš, Kozar i Olas. Šokci žive i u pograničnom selu Kašadu. Govore zapadnim dijalektom štokavskog narječja.
Koncem 17. stoljeća su šokački Hrvati odselili iz BiH. Vodili su ih franjevci. Odselili su u Podunavlje, u jugozapadnu i zapadnu Bačku. Razlog su bili teški životni uvjeti u BiH i pojačano islamiziranje kršćana.
Šokci u Banatu su naseljeni u dvama valovima. Prve su se malobrojne skupine doselile tijekom osmanske vlasti. Drugi val je uslijedio prije 220 godina, kad su šokački Hrvati naseljeni u Opovo, Starčevo (nakon naseljavanja Nijemaca) i grad Pančevo. Broj doseljenih je oko 4000. Doseljeni šokački Hrvati su iz središnje Slavonije. Naseljavanje je bilo plansko, radi pojačavanja granice prema Osmanskom Carstvu.
Šokci u samom gradu Somboru javljaju se od 1919. godine. Prve su obitelji doselile iz Monoštora. Zbog toga što su bili marljivi i pošteni, poslodavci i šefovi pružali su im povjerenje i zbog tih svojih osobina uskoro su i sami počeli otvarati svoje radnje u Somboru. Već do 1939. godine u Sombor se iz Monoštora doselilo 30 obitelji, tako da je ukupno u Somboru bilo 117 Šokaca.
Valja navesti da se zbivalo kroz povijest, posebice u Bačkoj, da su skupine bunjevačkih Hrvata poprimale šokačko ime i obrnuto, tako da se povijest ovih dviju hrvatskih skupina uvelike prožima.
Ante Sekulić smatra da su se "Šokci u Bačku i druge krajeve gdje žive doselili iz Bosne". Sekulić ističe tezu Mije V. Batinića da su Šokci »Bača, Plavne, Bodjana i Vajske (kao i Bukina i Novog Sela) većinom s područja Donje Tuzle (Gradovrh), dok su oni u Santovu, Beregu, Sonti i Monoštoru iz istog područja kao i šokačka skupina u Baranji i Srijemu«. Druga teorija tvrdi da su Šokci iz Sonte podrijetlom iz Hercegovine, iz koje su se doselili predvođeni Sondom Vidakovićem, po čijem je imenu selo i dobilo naziv.
Srbijanska (ranije jugoslavenska) statistika ih tretira kao posebnu etničku skupinu.
== Ime ==
Nije pouzdano utvrđen postanak imena šokac.
Valpovčanin Matija P. Katančić je na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće pretpostavio da je naziv nastao po ranijem plemenu Sukci (Succi) koji su Šokcima i prethodili, sami Sukci dobili su ga topografski, po lokaciji (planina „Succus”). Njegova teorija počiva na tome da su Hrvati potomci Ilira, u što danas malo tko vjeruje.
Ferdo Šišić je smatrao da je naziv turskog podrijetla.
Prvo spominjanje imena je u fermanu sultana Ahmeda I gdje naziva šokcima pučanstvo "latinske vjere" čija je "sljedba od vjere Srba, Grka i Vlaha sasvim različita", dakle, katolike.
Prostor naseljen Šokcima u istočnoj Slavoniji naziva se Šokadija.
== Običaji Šokaca ==
Šokci su stanovništvo naseljeno po plodnim ravnicama koje se prilagodilo ovome području i razvilo zavidnu poljoprivredu. Razne žitarice, kukuruz i drugo glavne su kulture. Polja su im veoma velika i dobro održavana, zasijana pretežno kukuruzom. Sela su duga, s jednom glavnom ulicom (šor) uz koje se nižu obiteljske kuće s gospodarskim zgradama, a unutar njih nalazi se prostrana avlija (dvorište) s neizostavnim bunarom na kotač. Uz obje strane ulice pružaju se kanali preko kojih se manjim nasipom dolazi do kuće. Držanje peradi, napose pataka i gusaka, te svinja od kojih potječe glavnina mesne hrane neizostavne su po šokačkim kućama. Šokci uživaju u svinjskim specijalitetima kao što su šunka, kulen, i slanina. Šljiva i proizvodnja šljivove rakije također zauzima znamenito mjesto.
Šokci su po prirodi veseo narod koji posebnu pažnju posvećuju svojim tradicijama, što se vidi i po broju njihovih folklornih društava. Tambura najpoznatije glazbalo, sastoji se od tri dijela, trupa, vrata i glave. Trup je napravljen od tanke daske javora, topolovine ili šljive, danas od smreke ili jele. Vrat je dug, a cijelo glazbalo ima četiri do šest žica. U prošlosti su šokačke pjesme i plesove pratile gajde, sastojale su se od mješine i dulca u koji se puše. Svatovskim običajima Šokci posvećuju posebnu pažnju (šokački svati često imaju i po 300 do 500 uzvanika), ona se uvijek odvijaju uz defile konjskih zaprega i poveću količinu rakije.
Šokačka narodna nošnja (rubina) izrađuje se od lanenog tkanja a sastoji se od 'oplećka i krila', ima funkciju bluze. Ona se kod žena javlja ljeti, dok bi po zimi nosile i vunenu suknju s obojkom. I muška i ženska šokačka nošnja izrađuje se od bijelog platna ukrašenog šljokicama, na rubovima bluza, košulja i gaća (muške hlače) izvezene su čipkom.
== Šokačke manifestacije ==
Šokačka rič
Šokačko veče
Šokačko sijelo
Grožđe bal
Povodom obljetnice doseljenja Šokaca u Bačku, bila je organizirana manifestacija "Tragovi Šokaca od Gradovrha do Bača 1688. – 2008.".
Šokački Hrvati u Mađarskoj svake godine u veljači organiziraju pokladnu manifestaciju Pohod bušara.
== Šokci u umjetnosti ==
Šokačka himna je skladba "Šokadija", autorice Božane Vidaković.
Hrvatski pjesnik Josip Dumendžić iz Bođana je napisao pjesmu koju je naslovio Šokačka himna.
== Poznati Šokci ==
Josip Lucić, General Zbora, Načelnik GSOSRH 2003-2011.
Josip Tuličić, brigadir i zapovjednik zadarskog sektora 1991. – 1993.
Marijan Tuličić, major Marijan Tuličić (Mesićev topnički časnik u Staljingradu, 369. pješačka pukovnija)
Josip Jelačić, hrv. ban i general
Josip Šokčević, hrv. ban
Iso Velikanović, hrv. pisac i prevoditelj
Mara Švel-Gamiršek, hrv. spisateljica
Josip Lovretić (1865. – 1948.), utemeljitelj hrv. etnografije
Matija Antun Relković, hrvatski književnik
Ivana Brlić-Mažuranić, hrv. spisateljica
Julijana Matanović, hrv. spisateljica
Lana Derkač, hrv. spisateljica
Marija Tomašić-Im, hrv. spisateljica
Marija Tucaković-Grgić, hrv. spisateljica
Vlasta Markasović, hrv. spisateljica
Tomo Šalić, hrvatski povjesničar
Marijana Radmilović, hrv. spisateljica
Josip Kozarac, hrv. književnik
Ivan Kozarac, hrv. književnik
Ilija Okrugić Srijemac, hrv. književnik
Martin Novoselac, hrvatski nogometaš i trener
Anka Kršić, mađ. operna pjevačica
Ivica Olić, hrvatski nogometaš
Goran Vlaović, hrvatski nogometaš
Antun Škvorčević, požeški biskup
Fabijan Šovagović, hrv. glumac
Mijo Kožić, brigadir Hrvatske vojske
Marko Penov, drvorezbar i restaurator hrvatskog podrijetla
== Literatura ==
Marko Čović: Bački Bunjevci i Šokci na hrvatskoj varijanti, Hrvatska revija, 26/1976.
Veliki i poznati Šokci, Veći dio biografija Šokaca iz Slavonije i Baranje, Srijema, Bačke, bosanske Posavine i Mađarske, SN Privlačica, Vinkovci, 2007, ISBN 978-953-156-293-5
Šokadija i Šokci 1: Podrijetlo i naseljavanje, SN Privlačica, Vinkovci, 2007, ISBN 978-953-156-289-8
Šokadija i Šokci 2: Život i običaji, SN Privlačica, Vinkovci, 2007, ISBN 978-953-156-290-4
Šokadija i Šokci 3: Šokadija i Šokci u književnoj riječi, SN Privlačica, Vinkovci, 2007, ISBN 978-953-156-291-1
Šokadija i Šokci 4: Šokadija danas, SN Privlačica, Vinkovci, 2007, ISBN 978-953-156-292-8
Šokadija i Šokci 5: Veliki i poznati Šokci, SN Privlačica, Vinkovci, 2007, ISBN 978-953-156-293-5
Udruga Šokačka grana Osijek Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. ožujka 2008. (Wayback Machine) Okrugli stol
== Izvori ==
== Vanjske poveznice ==
Tko su Šokci? Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. srpnja 2007. (Wayback Machine)
Radio-Subotica Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. svibnja 2011. (Wayback Machine) Susret tuzlanskih i bačkih Hrvata, potomaka nekada zajedničkih predaka iz Bosne
Hrvatska riječ Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. travnja 2008. (Wayback Machine), Mnogostruki značaj Leksikona, 9. ožujka 2007.
Vijenac Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. prosinca 2008. (Wayback Machine) Središnjica – Šokadija i Šokci
Radio-Subotica Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. svibnja 2011. (Wayback Machine) Jača urbana Šokadija
Jezik sv.53 br. 5/2006. Šokačka rič
Slavko Žebić, Praznik knjige u Osijeku, Hrvatska riječ
Croatian History Matija Evetović: Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata (studija)
prema autohtonim stanovnicima dijela Hrvatske
(doslovno iz odluke: „preimenuje se prema autohtonim stanovnicima dijela Hrvatske i dobiva naziv“)