Štitar
naselje kod Županje/Posavina
Štitar je općina u Vukovarsko-srijemskoj županiji, Hrvatska.
== Zemljopisni položaj ==
Prema svom zemljopisnom položaju i dnevno migracijskim obilježjima općina Štitar pripada županjskoj Posavini. Smještena je između rijeke Save i auto-ceste Zagreb –Lipovac i u neposrednoj blizini grada Županje (udaljenost 5 km).
Mjesto je tipično ravničarsko, ušorenog tipa. Izgrađeno je za vrijeme vojne krajine u drugoj polovini 18. stoljeća prema urbanističkim zamislima onodobnih vojnih vlasti.
Kroz mjesto prolazi županijska cesta koja osigurava dobru prometnu povezanost s lokalnim centrima
kao i s ostalom Hrvatskom.
Selo leži na naplavnom području aluvijalnog porijekla s nadmorskom visinom od 82-85 metara. Katastarska općina Štitar sastoji se od 2000 hektara oranica, 250 hektara pašnajka i 1400 hektara šume hrasta lužnjaka. Zbog blizine Save, veliki dio hatara ugrožen je zbog visoke razine podzemnih voda.
Na sjeveru općina Štitar graniči s općinom Cerna, na istoku s općinom Gradište i općinom Županja, te na zapadu s općinom Babina Greda. Jug općine čini rijeka Sava, čiji je tok granica s BiH.
Usred štitarskog hatara nalazi se šuma Rastovica koja izgleda poput nekoga otoka jer nema veze s ostalim šumama koje okružuju mjesto. Na sjeveru su rudine Ostrovska greda i Crna greda, Vrtlak, Stanić i Babin stan. Prema Gradištu je Stari i Novi gaj, a istočno od sela prema Županji su Sitno i Komarevo. Uz Savu su rudine Dvorište, Kadište i Vodeničke njive, Burum. Zapadno prema Babinoj Gredi su Teča, Blato, Zablaće, Rastevci, Lasci i Tovolj.
== Stanovništvo ==
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Štitar ima 2608 stanovnika.
== Uprava ==
Načelnica Općine Štitar: Marina Stažić (HDZ)
Općinsko vijeće:
Predsjednica Općinskog vijeća – Jasna Kopić (HDZ)
Potpredsjednica Općinskog vijeća – Ivan Lukačević (HSS),
Helena Živković (HDZ)
Josip Damjanović (HDZ),
Mirko Dominković (HDZ),
Katarina Dominković (HDZ),
Melita Živković (HSS),
Zoran Dominković (HSS),
Ivan Filipović (HSS).
== Povijest ==
Turska vladavina
Prema turskom poreznom popisu oko 1570. godine selo Štitar (kariye-i Iştitar) je imalo 9 kuća u kojima su domaćini bili: Anbruş – papuçar, Lovrenaç Bratit', Balind Radaşit', Ivaniş Yokit', Antol Beloşit', Ivo Matiyaş, Iştvan Birçit', Ferenaç Iştvan, Mitar – sokaç.
== Gospodarstvo ==
== Poznate osobe ==
Stanko Šarić, frontman, basprimaš i pjevač TS Najbolji hrvatski tamburaši (Bivši "Zlatni dukati")
Mirko Gašparović, basprimaš TS Najbolji hrvatski tamburaši
Mato Miličić (Pišta), kontraš TS Najbolji hrvatski tamburaši
Mato Lukačević, basist TS Najbolji hrvatski tamburaši
Ivan Šarić Baća, pjesnik i autor
sestra Marija (Ivanka) Kalenić, osnovateljica družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga u Argentini
== Spomenici i znamenitosti ==
Najpoznatija i najznačajnija građevina u Štitaru je crkva sv. Mateja, u selu ju zovu "stara crkva". Sagrađena je početkom 19. st. u neogotičkom i stilu, a crkvu je iznutra oslikao Pelerini. Kor crkve je restauriran 2003. godine. Oltari su od drveta i izrađeni su u radionici "Ferdinand Stuflesser". Vrlo posebne su postaje križnoga puta, te triptih (reljef) Kristovog rođenja. U sedamdesetim godinama 20. stoljeća se počela graditi nova crkva, jer je stara postala premala. Nova crkava je bila brzo sagrađena, no ništa se skoro nije radilo u 30 godina. Nova crkva počela se graditi u vrijeme župnika Antuna Drenjačevića, dio radova obavio je župnik Josip Kalmar a ostale radove dovršava župnik Mirko Rendulić. Nova crkva je također posvećena sv. Mateju te je u nju prenesen većinski crkveni inventar.
== Obrazovanje ==
Osnovna škola "Ivan Martinović" (1. – 8. razred)
== Kultura ==
KUD Josip Kozarac
== Šport ==
NK Sloga
== Izvori ==
== Vanjske poveznice ==
http://www.stitar.com
prema mjestu Štitar
(doslovno iz odluke: „Ovojak Jagodinske ulice iza broja 22 u smjeru juga do Apatinske ulice imenuje se prema mjestu Štitar“)