Stjepan Horvatić

botaničar; 1899-1975

HORVATIĆ, Stjepan, botaničar (Varaždinbreg, 4. X. 1899 — Zagreb, 29. V. 1975). U Zagrebu završio klasičnu gimnaziju 1917. i studij prirodnih znanosti 1923. na Filozofskom fakultetu te doktorirao 1927. disertacijom Flora i vegetacija otoka Plavnika. Po diplomiranju gimnazijski je nastavnik u Krku, od 1926. asistent Botaničkog zavoda Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 1933. prelazi na Filozofski fakultet u Ljubljani, gdje je najprije docent pa izvanredni profesor botanike i predstojnik Botaničkog instituta i vrta. U Zagreb se vraća 1941. na mjesto redovitog profesora botanike na Veterinarskom fakultetu. Od 1947. je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu profesor sistematske botanike i geobotanike te od 1957. predstojnik Botaničkog zavoda i Botaničkog vrta, a od 1960. i direktor Instituta za botaniku. Umirovljen je 1970. Već za službovanja na Krku zainteresirao se za biljni svijet naših primorskih krajeva što je bilo presudno za njegov znanstveni rad. Bio je među prvim sljedbenicima Braun-Blanquetove fitosociološke škole i zaslužan je za razvitak florističkih i fitocenoloških istraživanja vegetacije. U području floristike istraživao je sistematske odnose nekih polimorfnih taksona, raščlanio tzv. ilirski florni element te utvrdio i opisao niz novih, većinom endemičnih, biljnih svojta naših krajeva, među kojima su najvažnije Aristolochia croatica, Senecio caroli-malyi, Leucathemum croaticum, L. liburnicum, L. rohlenea. Organizirao je izdavanje djela Analitička flora Jugoslavije, prvoga takvog djela koje je obuhvatilo cjelokupnu vaskularnu floru toga područja. Fitocenološki je detaljno istražio močvarnu i vodenu vegetaciju naših kontinentalnih predjela te šumske, livadne, pašnjačke, kamenjarske i ostale biljne zajednice eumediteranskoga i priobalnoga submediteranskog dijela Hrvatske. Znanstvene i stručne članke objavljivao je u časopisima i edicijama Priroda (1923–24, 1928, 1936, 1940, 1943, 1948–49, 1960, 1969, 1971), Acta botanica Croatica (1927–28, 1930–31, 1934–35, 1949, 1957–65, 1967–68, 1970), Šumarski list (1928), Vjesnik ljekarnika (1928, 1931), Ljetopis JAZU (1930–31, 1937, 1939, 1949, 1960), Bulletin international de l’ Academie Yugoslave (1933–34), Arhiv Ministarstva poljoprivrede (Beograd 1934), Österreichische botanische Zeitschrift (Beč 1938), Zbornik Prirodoslovnog društva (Ljubljana 1939, 1941), Hrvatski geografski glasnik (1939), Alma mater Croatica (1941, 1943), Glasnik Biološke sekcije Hrvatskog prirodoslovnog društva (1947, 1950, 1955), Vegetatio (Hag 1954), Biološki glasnik (1955), Angewandte Pflanzensoziologie (Beč 1958), Senjski zbornik (1967–68), Fragmenta floristica et geobotanica (Krakow 1970), Krčki zbornik (1971), Fragmenta herbologica Jugoslavica (1973). Zajedno sa F. Dolenecom napisao je udžbenik botanike (Zagreb 1947; 7 izd. do 1958), a suautor je i Priručnika za tipološko istraživanje i kartiranje vegetacije (Zagreb 1950). Autor je priručnika za određivanje višeg bilja Ilustrirani bilinar (Zagreb 1954) te skripata iz sistematike višeg bilja. Napisao je dijelove o biljnogeografskom raščlanjenju krša u monografiji Krš Jugoslavije (Split 1957) i o fitogeografskim značajkama i raščlanjenju Jugoslavije u djelu Analitička flora Jugoslavije (Zagreb 1967). Bio je redoviti član JAZU od 1973, član više domaćih i međunarodnih društava te 1957–68. glavni urednik časopisa Acta botanica Croatica i član redakcijskog odbora međunarodnih časopisa Vegetatio (Hag) i Excerpta botanica (Stuttgart). Za svoj znanstveni, stručni i nastavni rad primio je mnoga priznanja i nagrade među kojima Nagradu »Ruđer Bošković« 1964. te Nagradu za životno djelo 1973. DJELA: Flora i vegetacija otoka Paga. Zagreb 1934. — Pregled vegetacije otoka Raba sa gledišta biljne sociologije. Zagreb 1939. — Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Zagreb 1963.

Horvatić, Stjepan, hrvatski botaničar (Varaždin-Breg, 4. X. 1899 – Zagreb, 29. V. 1975). Studirao prirodopis i zemljopis na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1918–23). Od 1926. bio je asistent u Botaničkom zavodu Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, gdje je doktorirao 1927. Bio je izvanredni profesor botanike na Filozofskom fakultetu u Ljubljani (1938–41) i redoviti profesor na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu (1941–47). Od 1947. do umirovljenja 1970. redoviti profesor u Botaničkom zavodu Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu. Glavno je i najplodnije područje njegova znanstvenoga rada istraživanje vegetacije, a najviše je istraživao vegetaciju našega primorskoga krša. Istraživao je i taksonomske odnose nekih polimorfnih biljnih svojta, osobito roda ivančica (Leucanthemum), te opisao nekoliko novih svojta. Floristički je istražio sveukupnu vaskularnu floru otoka Plavnika i Paga. Bio je direktor Instituta za botaniku Sveučilišta u Zagrebu (1960–73), glavni urednik časopisa Acta Botanica Croatica (1957–68), urednik za botaniku u Enciklopediji Leksikografskog zavoda. Član JAZU (od 1966). Objavio je 60-ak znanstvenih radova, nekoliko udžbenika i priručnika te mnoge popularnoznanstvene i stručne članke. Napisao je Ilustrirani bilinar (1954), priručnik za određivanje porodica i rodova višega bilja. Dobitnik nagrade »Ruđer Bošković« (1964) i Nagrade za životno djelo (1973). Citiranje: Horvatić, Stjepan. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 21.7.2026. . Komentar Unesite komentar Komentar: Potpis: Zatvori Pošalji

u spomen na botaničara profesora doktora Stjepana Horvatića

(doslovno iz odluke: „preimenuje se u spomen na botaničara profesora doktora Stjepana Horvatića i dobiva naziv:“)

Wikidata