Stjepan Mlinarić

Osoba · svećenik i preporoditelj

1814. – 1849.

svećenik i preporoditelj; 1814-1849

U časopisu Danica ilirska objavio je prvi speleološki opis špilje kod Svetog Ivana Zeline ikada napisan na hrvatskom jeziku.

HPS, pristupljeno 17. 7. 2026.

Medu onima koji su utjecali na nastanak bogoslovskih društava, njihovo djelovanje i napredak, na prvom je mjestu Stjepan Mlinarić (1814--1876), inicijator osnįvanja Zbora i sastavljač njegovih prvih pravila. U sam osvit Preporoda Mlinarić studira u Beču i biva,zaokupljen preporodom cjelokupnog hrvatskog kulturnog i nacionalnog života, mnogo sadržajnije, a takoder i znatno prije nego mnogi kasniji istaknuti predstavnici hrvatskog narodnog preporoda." Bio je,,idejni utemeljitelj prvog hrvatskog kulturnog društva - Zbora duhovne mladeži zagrebačke, ali također suučenik Strossmayerov, prijatelj Kurelčev, kasnije Jarnevićkin, Vrazov, Kušlanov, prijatelj i poznanik svih skoro poznatijih predstavnika hrvatskog narodnog preporoda - Gaja, Babukića, Vukotinovića, Rakovca, Štoosa, Topalovića, Marića - prijatelj oca panslavizma Jana Kolara, kao i drugih slovačkih i srpskih poklonika hrvatskih preporodnih ideja slavenske uzajamnosti, pisac u preporodno doba prvog pokušaja povijesti hrvatske književnosti." Ostavio je dva značajna rukopisa: Izpisanje Medjimorja kakti zbirke hrvatskoga slovstva i Vekovi Ilirie. Prvi spis je pokušaj monografije Međimurja, a drugi povijest svih hrvatskih krajeva. Njegova djela Gaj i suradnici nisu htjeli tiskati, - kako bilježi Dragojla Jarnević - jer se navodno Gaj boji učene, znanstvene i pomalo može biti i intrigantske glave Mlinarićeve. "6

— Franjo Emanuel Hoško: ZAGREBAČKI BOGOSLOVI U VRIJEME PREPORODA, pristupljeno 17. 7. 2026.

u spomen na svećenika i hrvatskog preporoditelja Stjepana Mlinarića

(doslovno iz odluke: „preimenuje se u spomen na svećenika i hrvatskog preporoditelja Stjepana Mlinarića i dobiva naziv:“)

— Službeni glasnik Grada Zagreba 19/1993, pristupljeno 3. 9. 2026.