Tavankut

Zemljopisni pojam

naselje u Bačkoj/Vojvodina

Donji Tavankut (srp. Доњи Таванкут, mađ. Alsó-Tavankút) je selu u Bačkoj, na sjeveru autonomne pokrajine Vojvodine, Srbija.
== Zemljopisni uvjeti ==
Nalazi se jugoistočno od Subotice, na 46° 01′ 60″ sjeverne zemljopisne širine i 19° 28′ 60″ istočne zemljopisne dužine.
Nalazi se na pjeskovitu terenu i crnici.
== Upravni ustroj ==
Upravno pripada Sjevernobačkom okrugu AP Vojvodine.
U njemu se nalazi nekooliko manjih krajeva: Čikerija (Čekerija), Sajc (Nemirna ravnica), Vuković Kraj, Marinkić Kraj, Zlatni Kraj, Skenderevo, Dikanovac, Kaponja (Kapunja).
== Povijest ==
Ovdje se kod Kaponje, prema Bajmaku, 5. ožujka 1849. odigrala velika bitka mađarske revolucije, gdje su se sukobile snage Mađara i bunjevačkih Hrvata sa Srbima, uz velike žrtve na objema stranama. Hrvatski su autori ovaj sukob poslije nazvali bratoubilačkim ratom.
Tavankutski Hrvati su mnogo pridonijeli antifašističkoj borbi u Drugom svjetskom ratu. Na Skenderevu se za vrijeme mađarske okupacije nalazila velika partizanska baza.
== Gospodarstvo ==
Tavankut je nekad bio poznat po vinima, a od nedavno po uzgoju jabuka. Zadnje se vrijeme uzgaja šljive, jagode i breskve.
== Promet ==
U Donjem Tavankutu se nalaze dvije željezničke postaje (Donji Tavankut i Skenderevo) na pruzi koja vodi od Subotice do Sombora, Bezdana, Apatina i Erduta.
== Stanovništvo ==
U Donjem Tavankutu prema popisu iz 2002. godine, živi 2631 stanovnik. Većinu čine Hrvati (mahom iz skupine Bunjevaca) i osobe koje su se izjasnile samo kao "Bunjevci". Ukupno čine 76,81%.
=== Narodnosni sastav ===
Narodnosni sastav ovog sela prema popisu iz 1991.:
2710 stanovnika se ovako izjasnilo:
"Bunjevci" (36,49%)
Hrvati (32,36%)
"Jugoslaveni" (22,14%)
Mađari (3,57%)
Srbi (2,61%)
Narodnosni sastav ovog sela prema popisu iz 2002.:
Hrvati (46,90%)
"Bunjevci" (29,91%)
Srbi (7,22%)
"Jugoslaveni" (5,21%)
Mađari (4,45%)
=== Povijesna naseljenost ===
1981.: 2719
1991.: 2710
2002.: 2631
== Gospodarstvo ==
Većina mještana je zaposlena u mjesnom poljodjelskom poduzeću Medoproduktu, tako da je cijeli Tavankut gospodarski dosta vezan uz to poduzeće. Sami Medoprodukt ima sjedište u ovom selu.
== Školstvo ==
Osnovna škola Matija Gubec.
== Kultura ==
U Donjem Tavankutu se održava dio programa žetvene manifestacije bunjevačkih Hrvata, Dužijance.
U ovom selu je sjedište HKPD-a "Matija Gubec".
7. siječnja 2011. godine utemeljena je Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame Tavankut u ovom selu radi očuvanja i prikazivanja javnosti velikog fonda slika i predmeta od slame koji se je do tada nalazio raspršena na mnoštvu lokacija, a koji je nastao višedesetljetnim kulturno-likovnim radom tavankutske Likovne kolonije odnosno kolonije naive u tehnici slame.
Od 2011. svake se godine u listopadu u Tavankutu održava Tavankutski festival voća, na Etnosalašu Balažević, Donji Tavankut. Posvećen je predstavljanju gospodarskih potencijala i proizvoda, autentičnih rukotvorina, kao i proizvoda starih zanata Tavankuta, koji afirmiraju razvoj voćarstva, tradiciju i bogato kulturno nasljeđe. Program sadrži revijalnu izložbu gospodarskih proizvoda i rukotvorina, kulturni program, degustaciju i akcijsku prodaju izložbenih proizvoda. Festival organiziraju Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame, Osnovna škola “Matija Gubec”, Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo „Matija Gubec“ i Voćarska zadruga „Voćko“.
== Znamenitosti ==
salaš Orluškov, Donji Tavankut 168, spomenik kulture
== Šport ==
OFK Tavankut, nogometni klub
== Literatura ==
Slobodan Ćurčić, Broj stanovnika Vojvodine, Novi Sad, 1996.
== Vidi još ==
Tavankut
Gornji Tavankut