Tomo Blažek

pjesnik i preporoditelj; 1807 - 1846

Blažek, Tomo, hrvatski književnik (Peteranec kraj Koprivnice, 7. III. 1807 – Varaždin, 21. II. 1846). Teologiju i pravo studirao u Zagrebu. Isprva radio kao učitelj djece Karla Erdődyja, zatim kao odvjetnik u Zagrebu i Varaždinu. Pisao je pjesme na latinskom, njemačkom i hrvatskom jeziku. Njegova je hrvatska lirika u duhu romantičarskih preporodnih strujanja uglavnom domoljubno intonirana; pisao je i satirične pjesme. Prvu pjesmu Domorodac objavio je u Danici 1835., a njegov mu je pobratim A. Nemčić posmrtno sakupio pjesme i tiskao knjigu Političke pjesme pokojnoga Tome Blažeka (1848). Pripisuje mu se i nekoliko pjesama neutvrđena autorstva. Citiranje: Blažek, Tomo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 21.7.2026. . Komentar Unesite komentar Komentar: Potpis: Zatvori Pošalji

Tomo Blažek (Peteranec kraj Koprivnice, 7. ožujka 1807. – Varaždin, 21. veljače 1846.), hrvatski pjesnik.
Završio je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu 1825. godine. Nakon što je napustio pripreme za svećeničko zvanje, studirao je pravo u Zagrebu, te je nakon položenog odvjetničkog ispita radio kao odvjetnik u Varaždinu. U mladosti je pisao na njemačkom i latinskom jeziku, da bi nakon prihvaćanja preporodnih ideja stvarao na hrvatskom jeziku. Autor je uglavnom rodoljubnih pjesama, koje je nakon njegove smrti sabrao i objavio pod naslovom 'Političke pjesme pokojnoga Tome Blažeka' (1848.) Antun Nemčić.
Tomo Blažek je bio sudionik Hrvatskog narodnog preporoda, pripadnici kojeg su sami sebe nazivali Ilirci.
== Izvori ==

BLAŽEK, Tomo, pjesnik (Peteranec kod Koprivnice, 7. III 1807 — Varaždin, 21. II 1846). Njemačku osnovnu školu završio u Peterancu, gimnaziju u Varaždinu; teologiju studirao u Zagrebu. Potkraj studija obolio i ostao hrom te napustio bogosloviju i 1832. upisao pravo. Studij prekida već iduće godine i preuzima službu domaćeg učitelja djece Karla Erdődyja na njegovu imanju u Razvoru (Hrvatsko zagorje). Kad se zajedno s Erdődyjevom obitelji preselio u Zagreb, završio je pravo i 1837. položio odvjetnički ispit. Odvjetništvom se počeo baviti u Zagrebu, a od 1840. nastavio u Varaždinu, gdje je uskoro imenovan prisjednikom Sudbenog stola Varaždinske i Križevačke županije. Umro je od tuberkuloze. — Na latinskom jeziku tiskane su njegove teze iz opće filozofije, koje je branio na zagrebačkoj Akademiji 1828. Još kao bogoslov pisao je latinske satirične stihove, a pjesme pisane na njemačkom jeziku nisu sačuvane. Najznatnije su mu pjesme na hrvatskom jeziku, nastale pod utjecajem ilirskog pokreta. Osim domoljubnih pjesama, pisao je i refleksivne sa satiričnom notom, a u rukopisu je ostavio i neke erotske. Njegova prva tiskana pjesma Domorodac objavljena je 1835. u listu Danicza horvatzkca, slavonzka y dalmatinzka, gdje je surađivao do 1841. Nakon ukidanja cenzure 1848, ondje mu je posmrtno tiskana i pjesma Sloboda. Blažekov pobratim Antun Nemčić skupio je već objavljene pjesme i one iz ostavštine te 1848. izdao zbirku Političke pjesme pokojnoga Tome Blažeka. — Neke su mu pjesme pretiskane u Građi za povijest književnosti hrvatske (1901, 1912), Pučkoj prosvjeti (1909), Jugoslaviji (kalendar 1921), Jugoslavenskim novinama (1936), a pjesmama je zastupljen i u antologijama Augusta Šenoe (Antologija pjesništva hrvatskoga i srbskoga, 1876), Huga Badalića (Hrvatska antologija, 1892), Slavka Ježića (Ilirska antologija, 1934), Ivana Slamniga (Antologija hrvatske poezije od najstarijih zapisa do kraja XIX stoljeća, 1960) te u Antologiji hrvatske poezije, od A. Kačića Miošića do A. G. Matoša (1974). Pripisuje mu se kajkavska pjesma Priatelyzka szuza zverhu tenye pokojnoga Josefa Kukulyevicha... (tiskana 1832. kao zasebna publikacija), i to stoga što je na primjerku te publikacije, što se čuva u NSB-u u Zagrebu, tintom zabilježeno prezime Blažek. J. P. Šafařik kao autora te pjesme navodi Andraša Stipića (Andrash Ztipich). Također mu se pripisuje autorstvo pjesme Na slavu mnogo čestitoga i učenoga gospodina Tome Gajdeka, tiskane u Zagrebu 1839. i potpisane Domorodac. B. je bio poklonik Horacija, Voltairea i Pierrea Jeana de Bérangera; čini se da je pjesme posljednjega i prevodio, ali rukopis nije sačuvan. U njegov spomen ispjevali su pjesme Mirko Bogović (Seni Tome Blažeka, Domorodni glasi, 1848), Petar Preradović (Tomi Blažeku, Vienac, 1870) i Fran Galović (Tomi Blažeku, Hrvatska smotra, 1907). — U jednoličnu domoljubnu poeziju svoga vremena B. je unio neke samostalnije misli, a u narodnom radu tražio je odrješitost, beskompromisnost i odlučnost; njegova se poezija prilično razlikuje od prosječnih domoljubnih pjesama iliraca (A. Barac). DJELA: Positiones ex universa philosophia, quas in regia scientiarum Academia Zagrabiensi publice propuqnandas susceperunt mensis Martii die 4. anno MDCCCXXVII r. d. Balogh Josephus... d. Blasek Thomas, d. Budimirovich Alexander ... (e praelectionibus Symeonis Chuchich). Zagrabiae (s. a.). — Političke pjesme pokojnoga Toma Blažeka (izdao A. Nemčić). Zagreb 1848.

Wikipedia Wikidata