Ugljan
otok u Dalmaciji
Ugljan je otok u Jadranskome moru, u zadarskom arhipelagu, uz istočnu obalu Hrvatske. Od kopna ga dijeli Zadarski kanal, a s otokom Pašmanom povezan je Ždrelačkim mostom preko prolaza Mali Ždrelac. Površinom od 50,21 km² ubraja se među veće hrvatske otoke, a prema popisu stanovništva iz 2021. imao je 5.769 stanovnika.
Zbog velike zastupljenosti maslinika i mediteranske vegetacije Ugljan se često naziva zelenim otokom. Naselja su smještena uz razvedenu sjeveroistočnu obalu okrenutu prema Zadru, dok je unutrašnjost pretežno brdovita i obrasla makijom te stoljetnim maslinicima. Gospodarstvo se tradicionalno temelji na maslinarstvu, ribarstvu i pomorstvu, a posljednjih desetljeća važnu ulogu ima turizam.
== Zemljopis ==
Ugljan je prvi otok zadarskoga otočja uz kopno. Nalazi se između Zadarskog i Srednjeg kanala, sjeverozapadno od otoka Pašmana te jugoistočno od otoka Rivanja i Sestrunja. Od kopna ga dijeli Zadarski kanal, dok je s Pašmanom povezan Ždrelačkim mostom preko prolaza Mali Ždrelac.
Površina otoka iznosi 50,21 km², dug je oko 22 km, a najveća širina doseže približno 3,8 km. Najviši vrh je Šćah (286 m).
Reljef je pretežno građen od vapnenaca i dolomita. Sjeveroistočna obala blago se spušta prema moru te je razvedena brojnim uvalama, dok je jugozapadna obala strmija i slabije naseljena. Najveće uvale su Muline na sjeverozapadu te Vela i Mala Lamjana na jugoistoku.
Na otoku prevladavaju makija, borove šume i maslinici, koji čine jedno od njegovih najprepoznatljivijih krajobraznih obilježja.
== Klima ==
Na Ugljanu prevladava sredozemna klima s vrućim i suhim ljetima te blagim i kišovitim zimama. Prosječna godišnja temperatura prelazi 15 °C, a otok ima oko 2500 sunčanih sati godišnje. Najčešći vjetrovi su bura, jugo i ljetni maestral, koji ublažava visoke temperature tijekom ljeta.
== Biljni pokrov ==
Biljni pokrov ima obilježja mediteranske vegetacije. Uz autohtone zajednice hrasta crnike, alepskog bora i čempresa, velik dio otoka zauzimaju maslinici, vinogradi, smokve i druge mediteranske kulture. Neobrađene površine obrasle su makijom.
== Zaštićena priroda ==
Veći dio otoka karakteriziraju očuvani mediteranski krajobrazi s maslinicima, makijom i borovim šumama. U morskom području oko otoka nalaze se livade posidonije, važno stanište brojnih morskih organizama. Dijelovi otoka i okolnog akvatorija uključeni su u ekološku mrežu Natura 2000.
== Povijest ==
Arheološki nalazi potvrđuju da je Ugljan naseljen još od mlađega kamenog doba. U željeznom dobu otok nastavaju Liburni, koji podižu gradinska naselja na uzvisinama, među kojima su Čelinjak i Kuranj.
Nakon rimskog osvajanja sredinom 1. stoljeća pr. Kr. sjeverozapadni dio otoka uključen je u ager kolonije Iader (Zadar). Zemljište je podijeljeno rimskim veteranima sustavom centurijacije, a na otoku nastaju brojne gospodarske vile (villae rusticae). Njihovi ostaci pronađeni su na više lokaliteta, osobito u uvali Muline, gdje su sačuvani ostaci antičke uljare i pogona za preradu maslina, među najbolje očuvanim primjerima rimske proizvodnje maslinova ulja na istočnoj obali Jadrana.
U ranom srednjem vijeku otok postupno naseljavaju Hrvati, a današnja naselja razvijaju se od 11. do 13. stoljeća uz zaštićene uvale istočne obale. Tijekom srednjega vijeka Ugljan dijeli povijesni razvoj Zadra i njegove okolice te se nalazi pod vlašću hrvatsko-ugarskih kraljeva, Mletačke Republike, Austrije i drugih država koje su upravljale Dalmacijom.
Na uzvisini iznad današnjeg Preka razvila se utvrda sv. Mihovila, jedna od najznačajnijih srednjovjekovnih fortifikacija zadarskog otočja. Utvrda je tijekom stoljeća više puta pregrađivana, osobito u mletačkom razdoblju.
== Podrijetlo imena ==
Podrijetlo imena Ugljan tumači se na više načina. Prema najprihvaćenijem znanstvenom tumačenju, koje je iznio akademik Petar Skok, naziv potječe od latinskog predijalnog imena Gellianum, izvedenog od rimskog osobnog imena Gellius. Takvi su predijalni toponimi česti u Dalmaciji te označavaju nekadašnje rimske zemljišne posjede.
U pučkoj etimologiji ime se povezivalo s riječima ulje, zbog stoljetne proizvodnje maslinova ulja, odnosno ugljen, zbog nekadašnje proizvodnje drvenog ugljena, no ta tumačenja nisu općeprihvaćena u stručnoj literaturi.
== Stanovništvo ==
Prema popisu stanovništva iz 2021. godine na otoku je živjelo 5.769 stanovnika, čime se Ugljan ubraja među najnaseljenije hrvatske otoke.
Stanovništvo je raspoređeno u sedam naselja. Najveće naselje su Kali, koje su ujedno i najveće otočno naselje zadarskog arhipelaga, a slijede Preko i Ugljan. Kao i većina hrvatskih otoka, Ugljan od druge polovice 20. stoljeća bilježi postupan pad broja stalnih stanovnika, dok se tijekom ljetnih mjeseci broj osoba koje borave na otoku višestruko povećava zbog turizma.
Ugljan se ubraja i među najnaseljenije hrvatske otoke. Otok se pod današnjim imenom javlja prvi put 1325., a naseljen je kontinuirano od mlađega kamenog doba. U rimsko doba gusto naseljen, osobito u sjeverozapadnom dijelu, gdje su nađeni brojni ostaci antičkih građevina. Današnja naselja osnovana su u Srednjem vijeku. Sva naselja (Preko, Ugljan, Lukoran, Sutomišćica, Poljana, Kali, Ošljak i Kukljica) leže uz obalu dobro obrađene istočne strane otoka.
== Naselja ==
Na Ugljanu se nalazi sedam naselja: Preko, Poljana, Sutomišćica, Lukoran, Ugljan, Kali i Kukljica. Administrativno su raspoređena u tri općine Zadarske županije: Preko, Kali i Kukljica.
Naselja su razvijena uz razvedenu sjeveroistočnu obalu okrenutu prema Zadru, dok je jugozapadna obala pretežno nenaseljena i obrasla borovim šumama te makijom.
Naselje Ugljan najveće je po površini na otoku te obuhvaća devet zaseoka: Čeprljandu, Lučino Selo, Batalažu, Sušicu, Gornje Selo, Muline, Guduće, Fortoštinu i Varoš.
== Gospodarstvo ==
Gospodarstvo Ugljana tradicionalno se temelji na maslinarstvu, ribarstvu, pomorstvu, vinogradarstvu i poljoprivredi, dok od druge polovice 20. stoljeća sve važniju ulogu ima turizam.
Maslinarstvo je jedna od najstarijih gospodarskih djelatnosti na otoku. Velik dio površine prekrivaju maslinici, a proizvodnja maslinova ulja potvrđena je još u rimsko doba, o čemu svjedoče ostaci antičke uljare u sklopu rimske gospodarske vile (villa rustica) u uvali Muline. Uz masline tradicionalno se uzgajaju vinova loza, smokve i druge mediteranske kulture.
Ribarstvo je osobito razvijeno u Kalima, gdje djeluje jedna od najvećih ribarskih flota u Hrvatskoj. Uz gospodarski ribolov, važna djelatnost je i marikultura, odnosno uzgoj tune, orade i brancina u kaveznim uzgajalištima u okolnom akvatoriju. U uvali Vela Lamjana nalazi se brodoremontno brodogradilište, koje predstavlja jedno od važnijih industrijskih postrojenja na hrvatskim otocima.
Turizam se snažnije razvija od 1960-ih godina. Smještajni kapaciteti obuhvaćaju hotele, kampove, marine, apartmane i kuće za odmor. Zahvaljujući neposrednoj blizini Zadra, razvijenoj trajektnoj povezanosti, očuvanom prirodnom okolišu i razvedenoj obali, Ugljan je među turistički najrazvijenijim hrvatskim otocima. Posebno su razvijeni kupališni, nautički, kamping, biciklistički i izletnički turizam.
== Promet ==
Ugljan je prometno jedan od najbolje povezanih hrvatskih otoka zahvaljujući neposrednoj blizini Zadra. Glavna veza s kopnom ostvaruje se trajektnom linijom između luke Gaženica u Zadru i Preka, koja je jedna od najprometnijih trajektnih linija u Hrvatskoj. Između Preka i zadarske Poluotoka prometuje i brza putnička brodska linija.
S otokom Pašmanom Ugljan je od 1973. godine povezan Ždrelačkim mostom preko prolaza Mali Ždrelac, čime je omogućena cestovna povezanost dvaju otoka.
Otokom prolazi državna cesta D110 koja povezuje sva naselja od Preka preko Poljane, Sutomišćice, Lukorana, Ugljana i Kalija do Kukljice, gdje se preko Ždrelačkoga mosta nastavlja prema Pašmanu.
U Sutomišćici i Kukljici nalaze se marine, dok više luka otvorenih za javni promet omogućuje pristajanje putničkih i ribarskih brodova te razvoj lokalnog pomorskog prometa i nautičkog turizma.
== Kultura i manifestacije ==
Crnilo kup
Kali Fishing Festival
procesije
ribarske fešte
== Znamenitosti ==
Najpoznatija povijesna znamenitost otoka je utvrda sv. Mihovila iznad Preka. S nje se pruža pogled na Zadar, Zadarski kanal, zadarski arhipelag te Velebit. Utvrda je tijekom srednjega vijeka imala važnu obrambenu ulogu u zaštiti zadarskog područja.
Na otočiću Galevcu (Školjiću), ispred Preka, nalazi se franjevački samostan sv. Pavla Pustinjaka iz 15. stoljeća s vrijednom knjižnicom i zbirkom sakralne umjetnosti.
U uvali Muline nalaze se ostaci rimske gospodarske vile (villa rustica) s antičkom uljarom, jednim od najznačajnijih arheoloških lokaliteta rimskog razdoblja na hrvatskim otocima.
Na otoku se nalazi više povijesnih crkava i kapela, među kojima se ističu crkva sv. Hipolita u Ugljanu te crkva sv. Jerolima u Kukljici.
== Vanjske poveznice ==
Sve o otoku Ugljanu Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. prosinca 2012. (Wayback Machine)
Ugljan
Kukljica
općina Preko Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. studenoga 2018. (Wayback Machine)
Preko