Velebit
najduža planina Dinarskog gorja od prijevoja Vratnik ponad Senja do kanjona Zrmanje, 145 km (Vaganski vrh 1757 mnv)
po planini Velebit
(doslovno iz odluke: „Ulica Strelenec Ivana (imenovanje objavljeno u Službenom glasniku Grada Zagreba br. 9/67) preimenuje se i po planini Velebit dobiva ime VELEBITSKA ULICA“)
Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini trećaplanina u Hrvatskoj. Niži je od planina u Dalmaciji – Dinare (1831 m), i Biokova (1762 m). Velebit je širine od 10 do 30 km, površina mu je oko 2200 km2, a najviši vrh Vaganski vrh (1757 m). Pripada Dinarskome gorju.
Velebit je zbog svoje veličanstvenosti jedan od hrvatskih narodnih simbola; pojavljuje se u domoljubnoj pjesmi Vila Velebita.
== Geografija ==
Pruža se uzduž Velebitskog kanala, dijela Jadranskog mora, od prijevoja Vratnik iznad Senja na sjeverozapadu do kanjona rijeke Zrmanje na jugoistoku. S kopnene strane ga okružuju Gacko, Ličko i Gračačko polje s rijekama Gacka, Lika i Otuča.
U literaturi je uobičajeno da se Velebit dijeli na:
Sjeverni Velebit, započinje na prijevoju Vratnik i završava na prijevoju Veliki Alan iznad primorskog naselja Jablanac. Dužine je oko 30 km, a najveće širine do 30 km.
Srednji Velebit, završava na prijevoju Oštarijska vrata preko kojeg vodi cesta Karlobag – Gospić. Dužine je oko 24 km, a najveće širine do 20 km.
Južni Velebit, završava na prijevoju Mali Alan, na staroj cesti koja spaja Obrovac i Lovinac. Dužine je oko 46 km, a najmanje širine oko 10 km.
Jugoistočni Velebit, započinje na istom prijevoju, a završava uz kanjon rijeke Zrmanje. Dužine je oko 40 km.
Takva podjela se zasniva na zemljopisnim, morfološkim, reljefnim i biološkim posebnostima pojedinih velebitskih dijelova. Crte podjele idu duž prijevoja, preko kojih ceste spajaju unutrašnjost s priobaljem.
== Flora i fauna ==
Najpoznatija biljna endemska vrsta je velebitska degenija (Degenia velebitica) iz obitelji krstašica, prikazana na naličju kovanice od 50 lipa (prvi ju je opisao i klasificirao botaničar Arpad Degen te je i po njemu dobila ime). Na Velebitu se nalaze i najdublji speleološki objekti u Hrvatskoj: trodijelna Lukina jama duboka 1392 m (od visine 1436 m do dubine od 81 m n/m) i Slovačka jama 1320 m.
== Zaštita prirode ==
Cijelo područje planine zaštićeno je kao park prirode Velebit, a Sjeverni Velebit i Paklenica su proglašeni nacionalnim parkovima.
Na Velebitu se nalazi nekoliko predjela zaštićenih zakonom: mirila, Premužićeva staza, posebni rezervat šumske vegetacije Štirovača, a predložene su za zaštitu i ove prašumske površine: Senjska draga, Nadžak bilo, Mali Rajinac, Veliki Kozjak, Štirovača II, Devčića tavani, Ramino korito, Dobri-bačića kuk, Budakovo brdo, Velinac i stablo obične jele. Unutar NP Sjeverni Velebit nalazi se i posebno zaštićeni strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi.
== Planinarstvo ==
Za planinare je na Velebitu uređeno mnogo markiranih staza i puteva, koji uzdužno i poprečno povezuju okolna mjesta i planinarske domove na planini. Po svojoj posebnosti, uređenosti i posjećenosti nužno je spomenuti Premužićevu stazu koja je građena između dva svjetska rata, a povezuje Planinarski dom Zavižan, preko Velikog Alana s Oštarijskim vratima; tj. prolazi uzdužno Sjevernim i Srednjim Velebitom.
== Promet ==
Planina, premda značajna, sve je manja prepreka u komunikaciji sjevernih i istočnih dijelova Hrvatske sa srednjim i južnim dijelovima primorja Hrvatske. Uz Vratnik (698 m), najvažniji prijevoji preko kojih su sagrađene ceste su Oštarijska vrata (928 m) između Gospića i Karlobaga i Prezid (766 m) između Gračaca i Obrovca. Suvremena autocestovna veza kroz Velebit ostvarena 2003. otvaranjem tunela Sveti Rok bitno je pridonijela povezivanju srednjeg i južnog priobalja Hrvatske s ostalim dijelovima zemlje i Europom. Uz obalu podno Velebita prolazi Jadranska magistrala koja je na tom dijelu poznata po velikom broju zavoja i povremenom ograničavanju prometa zbog bure tijekom zime.
== Vrhovi Velebita ==
Vučjak – 1644 m
Veliki Zavižan – 1676 m
Mali Rajinac – 1699 m
Gromovača – 1676 m
Crikvena – 1641 m
Veliki Kozjak – 1629 m
Zečjak – 1622 m
Šatorina -1624 m
Bačić kuk – 1304 m
Kiza – 1214 m
Veliki Sadikovac – 1286 m
Visočica – 1619 m
Badanj – 1638 m
Vaganski vrh – 1757 m
Sveto brdo – 1752 m
Crnopac – 1402 m
== Poveznice ==
Hrvatske planine
Nacionalni park
Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode
Nacionalni park Sjeverni Velebit
Premužićeva staza
Park prirode Velebit
Mirila
== Galerija ==
== Izvori ==
== Vanjske poveznice ==
Park prirode Velebit
Z. Španjol, D. Barčić, R. Rosavec: ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE NA VELEBITU, Šumarski list, Zagreb, 2003.