Vika Podgorska

glumica; 1898-1984

Vika Podgorska (Nova Gorica, 13. svibnja 1898. – Maribor, 12. srpnja 1984.) je bila slovenska glumica.
== Filmografija ==
=== Filmske uloge ===
"Karneval" (1968.)
"San" (1965.)
"Čuvaj se senjske ruke" (1964.)
"Elizabeta Engleska" (1964.)
"Ne možeš imati sve" (1964.)
"Slijepi kolosjek" (1964.)
"Vrapčić" (1964.)
"Sumrak" (1963.)
"Susedi" (1959.)
"Suton" kao Mara Beneš(1957.)
"U mreži" kao starica (1956.)
"Svet na kajzarju" kao Jula (1952.)
== Vanjske poveznice ==
Vika Podgorska u internetskoj bazi filmova IMDb-u (engl.)
== Izvori ==

Podgorska, Vika (pravo ime Hedvika Čus), slovenska i hrvatska glumica (Bistrica v Rožu, njemački Feistritz im Rosental, Koruška, Austrija, 13. V. 1898 – Maribor, 12. VII. 1984). Nakon činovničke službe upisala se 1919. u prvu slovensku dramsku školu, koju je vodio H. Nučić, njezin budući suprug, a iste godine debitirala ulogom Pavle (F. i P. Schönthan, Otmica Sabinjanki). Dvije sezone s velikim je uspjehom nastupala u Mariboru kao Francka (I. Cankar, Kralj na Betajnovi), Kosovka djevojka (I. Vojnović, Smrt majke Jugovića), Katjuša (L. N. Tolstoj, Uskrsnuće), Regina i Elvsted (H. Ibsen, Sablasti, Hedda Gabler). S Nučićem je gostovala u zagrebačkome HNK-u 1921. s Mladosti M. Halbea i Zanatom gospođe Warren G. B. Shawa te ostala u tome kazalištu do kraja umjetničke karijere nametnuvši se kao mjera glumačke vrsnoće. Razvila se u iznimnu glumicu, jednu od najznačajnijih u povijesti hrvatskoga glumišta. Kritika i publika iznimno su cijenile njezinu individualnu izražajnost, voluminoznost glasa i markantnu scensku pojavu. Uporna, savjesna i samosvjesna, utjelovljuje najznačajnije ženske likove hrvatske dramske književnosti. Uz Nučića, najviše je surađivala s redateljima I. Raićem i B. Gavellom. Njezine su najznačajnije kreacije Jeljenka (I. Gundulić, Dubravka), Dora (A. Šenoa – M. Dežman Ivanov, Zlatarovo zlato), Hasanaginica (M. Ogrizović), Anica (Vojnović, Maškarate ispod kuplja), Marijana Margetićka i Laura (M. Krleža, Vučjak i U agoniji), Agneza i Giga Barićeva (M. Begović, Pustolov pred vratima, Bez trećega) te Vera (M. Feldman, U pozadini). U stranom repertoaru najviše se istaknula kao Solvejg (Ibsen, Peer Gynt), Sveta Ivana G. B. Shawa, Leah (Anski, Dybuk), Wendla i Lulu (F. Wedekind, Proljeće se budi, Lulu), Gerda (A. Strindberg, Pokćerka), Grušenjka (F. M. Dostojevski, Braća Karamazovi) i Nastja (M. Gorki, Na dnu). Iznimne uloge ostvarila je u klasičnom repertoaru kao Kasandra (Euripid – F. Werfel, Trojanke), Fedra (J. Racine), Ifigenija (J. W. Goethe, Ifigenija na Tauridi) i u Shakespeareovim djelima kao Ariel, Kleopatra, Viola, Porcija i Lady Macbeth. Nakon II. svjetskog rata nastupala je manje, ali je dominirala zagrebačkom pozornicom kao Vasa Železnova M. Gorkoga i Čapekova Mati te Klitemnestra (Eshil, Agamemnon). Umirovljena 1958., a 1966. nastupila kao Ana Stavrogina (Dostojevski, Demoni). Nastupala je i na radiju i televiziji. Dobitnica je Nagrade »Vladimir Nazor« za životno djelo 1969. Citiranje: Podgorska, Vika. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 21.7.2026. . Komentar Unesite komentar Komentar: Potpis: Zatvori Pošalji

u spomen na kazališnu glumicu Viku Podgorsku

(doslovno iz odluke: „u spomen na kazališnu glumicu Viku Podgorsku“)

Wikipedia Wikidata