Vjekoslav Spinčić
Spinčići 23. 10. 1848. – Sušak 27. 5. 1933.
svećenik, političar; 1848-1933
Vjekoslav Spinčić (Spinčići kraj Kastva, 23. listopada 1848. – Sušak, 27. svibnja 1933.) bio je hrvatski političar.
Nakon studija teologije u Gorici i Trstu zaređen je 1872. za svećenika, a potom je studirao povijest i zemljopis u Pragu i Beču. Radio je kao nastavnik na Učiteljskoj školi u Kopru i školski nadzornik u kotarima Kopar i Volosko, a iz Učiteljske škole u Gorici otpušten je 1892. jer je na Gospodarskoj izložbi u Zagrebu izjavio da Istra pripada Hrvatskoj.
Uz Matka Mandića i Matka Laginju najistaknutiji je djelatnik drugog naraštaja preporoditelja među Hrvatima u Istri te jedan od prvaka Stranke prava u Istri. Godine 1908. odbio je priznati sporazum Hrvatsko-slovenske narodne stranke s Talijanskom liberalnom strankom o uređenju političkih odnosa u Istri. Bio je dugogodišnji predsjednik prostvjetnog Društva sv. Ćirila i Metoda za Istru, a iz političkog života se povukao razočaran prepuštanjem Istre Italiji 1920. godine.
== Djela ==
Slavensko bogoslužje u Istri
Narodni preporod u Istri
== Spomen ==
Spinčićevo ime nose ulice u Opatiji, Rovinju, Varaždinu, Zagrebu, Labinu, Puli, Poreču i Splitu.
== Također pogledajte ==
Hrvatski narodni preporod u Istri
pravaštvo u Istri
Hrvatsko-slovenska narodna stranka
Spinčić, Vjekoslav, hrvatski političar, povjesničar i publicist (Spinčići kraj Kastva, 23. X. 1848 – Sušak, danas dio Rijeke, 27. V. 1933). U Gorici i Trstu studirao je teologiju, 1872. zaredio se za svećenika. Nakon studija geografije i povijesti u Pragu i Beču bio je nastavnik u Kopru (1876–82), školski nadzornik u kotarima Kopar i Volosko (1882–88) i nastavnik u Gorici (1888–92). Zajedno s M. Mandićem i M. Laginjom vodio je narodni pokret u Istri u skladu s programskim načelima Stranke prava te se zauzimao za ravnopravnost istarskih Hrvata i Slovenaca s Talijanima i za ujedinjenje Istre s Hrvatskom. Bio je zastupnik u Istarskom saboru (1882–1915) i u Carevinskom vijeću u Beču (1891–1918). Zajedno s Mandićem odbio je priznati sporazum o narodnosnome miru u Istri koji su, nakon pobjede Hrvatsko-slovenske narodne stranke na izborima za Carevinsko vijeće, sklopile Hrvatsko-slovenska narodna stranka i Talijanska liberalna stranka (1908). Kao dugogodišnji predsjednik Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru utjecao je na otvaranje hrvatskih škola. Za I. svjetskoga rata zagovarao je stvaranje jugoslavenske zajednice i donošenje Svibanjske deklaracije (1917). Nakon ujedinjenja bio je član Privremenoga narodnog predstavništva Kraljevine SHS u Beogradu (1919–20), a zatim se povukao iz političkoga života zbog ustupanja Istre Italiji. Za šestosiječanjske diktature (1929–31) još se jednom pojavio kao poslanik u Skupštini u Beogradu (1931). Objavljivao brošure i govore te radove s područja književne, crkvene i političk povijesti. Značajnija djela: Slavensko bogoslužje u Istri (1913), Narodni preporod u Istri (1924), Crtice iz hrvatske književne kulture Istre (1926). Citiranje: Spinčić, Vjekoslav. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 21.7.2026. . Komentar Unesite komentar Komentar: Potpis: Zatvori Pošalji