Željko Maričić
Dalj 17. 1. 1924. – Zagreb 5. 2. 1992.
liječnik, onkolog, radioterapeut, suosnivač Hrvatske lige protiv raka; 1924-1992
MARIČIĆ, Željko, radiolog i onkolog (Dalj, 17. I. 1924 — Zagreb, 5. II. 1992). Gimnaziju završio u Osijeku 1943, na Medicinskom fakultetu u Zagrebu diplomirao 1952. i doktorirao 1976. tezom Komparativna istraživanja oligoelemenata u tumorskim i normalnim limfnim žlijezdama glave i vrata. Specijalistički ispit iz radiologije položio u Općoj bolnici »Dr. Mladen Stojanović« u Zagrebu 1957. Usavršivao se u Milanu 1965–66. Od 1952. stažirao u Vukovaru i Osijeku, gdje je potom liječnik opće prakse i od 1957. voditelj rendgenskoga kabineta Doma zdravlja, od 1960. u Zagrebu vodio kabinet Doma zdravlja Medveščak, od 1961. radio u Zavodu za radiologiju u Općoj bolnici »Dr. Mladen Stojanović«, od 1969. bio direktor Središnjega instituta za tumore i slične bolesti te voditelj tamošnje službe za radioterapiju, od 1981. do umirovljenja 1988. izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu. Bavio se radioterapijom, napose supervoltnom na kobaltnoj bombi, radijacijskom fizikom i dozimetrijom, a zanimao se i za imunoterapiju te djelovanje interferona u liječenju malignih tumora. Objavljivao u periodicima Anali Bolnice »Dr. M. Stojanović« (1963–65, 1968, 1971, 1975), Saopćenja »Pliva« (1965), Radiologia Iugoslavica (Skoplje 1967, Ljubljana 1971, 1977), Borba protiv raka (1968, 1970, 1973, 1978), Libri oncologici (1972–79, 1981–84, 1986–87, 1990), Liječnički vjesnik (1973–77, 1979, 1981, 1983–86), Strahlentherapie (München 1975–76), International Journal of Cancer (New York 1976), Periodicum biologorum (1976, 1979–80, 1983), Tumori (Milano 1976–77, 1980–81, 1986), Zdravstvo (1976), Zeitschrift für Krebsforschung und klinische Onkologie (Berlin 1977), European Journal of Cancer (Oxford 1978, 1980), Symposia otorhinolaryngologica Iugoslavica (1978), Acta medica Iugoslavica (1980), Archiv für Geschwulstforschung (Dresden 1980), Lancet (London 1981), Radovi Medicinskog fakulteta u Zagrebu (1984) i Collegium antropologicum (1987) te u zbornicima domaćih i inozemnih skupova. Suautor je knjižice Kako sebi pomoći? (Zagreb 1973) i spomenice Središnjega instituta za tumore i slične bolesti Pozicija i perspektive (Zagreb 1978), suradnik u izdanju Rak – klinička onkologija, 2 (Čakovec 1977). LIT.: Ž. Maričić i I. Padovan: Pozicija i perspektive. Središnji institut za tumore i slične bolesti. Zagreb 1978, 65–67. — Željko Maričić. Ljetopis JAZU, 1980, 84, str. 347–354. — Bibliografija 1968–1987. Središnji institut za tumore i slične bolesti. Zagreb 1988. — (Nekrolozi): I. Mlinarić, Borba protiv raka, 23(1992) 1, str. 45. — Š. Spaventi, Ljetopis HAZU, 1992, 96, str. 763–764.
u spomen na dr. Željka Maričića
(doslovno iz odluke: „imenuje se u spomen na dr. Željka Maričića i dobiva ime ULICA ŽELJKA MARIČIĆA“)